U potrazi za poslom i boljim životnim standardom iz BiH, nažalost, odlaze mladi i obrazovani ljudi. Najveći egzodus je medicinskih radnika, a malo je poznato da neki od njih postanu meta mešetara i upadnu na crno tržište.
MEŠETARENJE
Dešava se u Libiji, a i u Italiji, dobivali bi male ugovore i bili iskorištavani, kaže Džomba
Medicinski radnici odlaze iz BiH kako bi našli posao. Agencije
U potrazi za poslom i boljim životnim standardom iz BiH, nažalost, odlaze mladi i obrazovani ljudi. Najveći egzodus je medicinskih radnika, a malo je poznato da neki od njih postanu meta mešetara i upadnu na crno tržište.
Bez posla, s diplomom u jednoj i pasošem u drugoj ruci, mlade medicinske sestre i tehničari postaju laka meta privatnih agencija koje posreduju u zapošljavanju i obećavaju im kule i gradove, basnoslovne cifre i svijetlu budućnost.
U razgovoru za „Avaz“ Sead Džomba, generalni sekretar Komore medicinskih sestara i tehničara Kantona Sarajevo, kaže da je prilikom poslovnog puta u inozemstvo naišao na naše državljane koji su uposleni u zdravstvenim ustanovama u kojima su, kako su kazali, iskorišteni. Na najviše problema nailazili su u Libiji.
Džomba: Nije sve tako sjajno. Agencije
- Privatne agencije im obećaju veliki novac, odvedu ih u Libiju, odu tamo i potpišu lokalne ugovore s minimalnim plaćama. Medicinske sestre nisu mogle preživljavati na takvim ugovorima. Ostajale su tamo po nekoliko godina jer im uzmu pasoše i onda ne mogu da se vrate. To se isto dešavalo u Italiji, dobivali bi male ugovore i bili iskorištavani. Te agencije, mešetari, davale su ponude i za Norvešku, angažirali su i tražili te naše radnike, koji su zaista traženi u EU i arapskom svijetu - kaže Džomba.
Dodaje kako je našim ljudima cilj da odu jer im posao treba, a potražnja za njima postoji.
- Mnoge agencije rade privatno i medicinske sestre odlaze tim putem, a ne putem državne agencije za zapošljavanje, koja bi trebala o tome da se brine, jer na taj način država stoji iza njih.
Mnogi ne znaju ni gdje idu ni šta ih čeka. Odu izvan BiH i rade kao pomoćno osoblje i imaju minimalnu plaću od 1.200 eura, borba traje godinu do tri da nostrificiraju diplomu… Nije to tako sjajno kao što se priča. Putujući za tu zemlju, slučajno sam saznao od ljudi koji rade tamo da rade za minimalne plaće, obećavano im je po 1.500 do 2.000 dolara, a dobili su nešto minimalno, tek da prežive - objašnjava nam Džomba.
Naglašava kako „zdravstveni kolač“ nije podijeljen ravnopravno te da sestre, koje su temelj zdravstva, nisu adekvatno plaćene za posao koji rade.
- Kolektivni ugovor sa sestrama je potpisan i još nije realiziran, evo tri mjeseca se čeka na povećanje plaća - podsjeća Džomba.
PRIVREDNI GIGANTI
LEGENDARNI BH. STRUČNJAK
"ŽENE SU MI DOŠLE GLAVE"
JUŽNA INTERKONEKCIJA
HAOTIČNO STANJE