Nacrt izmjena Izbornog zakona BiH koji je procurio u javnost, a kojeg je navodno visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) planirao nametnuti prije oktobarskih izbora, ne prestaje izazivati reakcije. Britanska baronesa Arminka Helić, ovakve izmjene je nazvala "parodijom", a otvoreno je govorila te poručila da su ovakve izmjene rezultat lobiranja Hrvatske.

U tekstu za Royal United Services Institute, Helić je tumačila nacrt zakona koji je procurio u javnost, prema kojem se prema njenom mišljenju "cementiraju" etničke podjele. Smatra kako je Hrvatska svojom ulogom, tačnije podržavajući ovakve zakonske izmjene, izdala obećanje koje su njeni zvaničnici dali prije deceniju da će biti dobri susjedi, ali i da je izdala ideje i vrijednosti EU.

Naime, kako piše u analizi, Helić je učestvovala u desecima sastanaka tokom 2010. i 2011. sa zvaničnicima Hrvatske, u trenucima kada se zemlja pripremala za ulazak u EU. Oni su obećavali dobrosusjedske i prijateljske odnose kako sa evropskim partnerima tako i sa državama zapadnog Balkana. Obećavali su razmjenu znanja i stručnosti, te zagovaranje visokih standarda i demokratije u cijeloj regiji, smatra autorica teksta te dodaje kako je s entuzijazmom podržavala ove izjave, gledajući na Hrvatsku kao na stabilizirajući faktor na Balkanu.

Lišavanje prava glasa

Obećanja hrvatskih zvaničnika od prije deceniju, mišljenja je Helić, protekle sedmice su se učinila praznim, budući da su prijedlozi izmjena Izbornog zakona za koje je hrvatska Vlada lobirala u Briselu i Vašingtonu izazvali bijes u dijelu bh. javnosti.

Uz podsjetnik na diskriminatorske stavke zbornog zakonodavstva, koji između ostalog ne dozvoljavaju grupama kao što su Jevreji i Romi da se kandidiraju za određene pozicije u vlasti, Helić navodi kako izmjene koje je navodno pripremio visoki predstavnik, a koje su procurile u javnost, ne bi učinile ništa po pitanju te diskriminacije.

- Umjesto da BiH udalje od diskriminacije i približe je modernom demokratskom poretku u kojem svi građani imaju jednaka prava i jednaku političku zastupljenost, oni bi zacementirali etničku podjelu i podredili individualna prava grupnom identitetu - ističe britanska političarka bosanskohercegovačkog porijekla.

Dalje pojašnjava kako su u toj verziji izmjena Izbornog zakona, Jevreji, Romi i drugi i dalje ne bi mogli obnašati visoke dužnosti, a geografske manjine – ljudi koji žive u područjima gdje su brojčano nadmašeni od drugih etničkih grupa – u nekim bi slučajevima bili lišene prava glasa.

Adekvatna zastupljenost

Helić ističe kako su se prijedlogu usprotivile gotovo sve deklarativno proevropske i pro-NATO stranke u Bosni i Hercegovini, kao i široki krug civilnog društva, te bh. građani i građanke koji su izašli na ulice, i postavlja pitanje kako su se ovi kontroverzni zakoni, koji bi pogoršali političku situaciju, mogi tako lako dogoditi?

- Odgovor nas vraća u Zagreb - odgovara i pojašnjava kako aktuelna hrvatska Vlada podupire sestrinsku stranku u BiH, HDZ BiH Dragana Čovića koji je, prema mišljenju Helić, "u više navrata zauzimao proputinovske pozicije i blizak je saveznik separatista bh. Srba Milorada Dodika".

Ističe kako bi predložene izmjene zakona značajno osnažile poziciju HDZ BiH i dale stranci monopol nad svim pozicijama bh. Hrvata u parlamentima i vladama BiH.

Također, lažnom naziva tvrdnju hrvatske Vlade i Čovića da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu adekvatno zastupljeni.

- HDZ BiH je prilično – a u nekim slučajevima i previše – zastupljen u bh. politici. Bh. Hrvati činili su 15,4 posto stanovništva BiH na posljednjem popisu stanovništva. Na državnim izborima 2018. HDZ BiH – odnosno jedna (ne jedina) hrvatska stranka – osvojio je 9,05 posto glasova. Ipak, na gotovo svakoj razini bh. vlasti, HDZ BiH kontrolira značajno više političkih predstavnika nego što bi to sugeriralo udjelom glasova. HDZ BiH imenuje 30 posto bosanskohercegovačkih ministara, ima 12 posto zastupnika u donjem domu i 27 posto izaslanika u gornjem domu Parlamenta BiH. Povrh toga postoje i drugi hrvatski predstavnici – ali kako su Čoviću politički konkurenti, on ih ne priznaje - dodaje se u tekstu.

Lažnost Čovićeve tvrdnje da se brine za zastupljenost Hrvata, dodaje Helić, postaje očigledna kada se shvati da se HDZ BiH uopće ne brine za Hrvate u bh. entitetu RS – tačnije onu grupu Hrvata u BiH koja nema priliku glasati za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Dosljedno lobiranje Zagreba

"Oni nemaju ključ izbora i vlasti, pa se čini da ih Čović ne zanima".

Helić pita kako su Čovićevi planovi uspjeli dobiti podršku Sjedinjenih Američkih Država i Zapada, uključujući i Veliku Britaniju.

- Dio odgovora leži u dosljednom lobiranju Zagreba, posebno u Vašingtonu, u svakoj prilici posljednjih godina. Hrvatska vlada se pokazala vještom u iskorištavanju svog položaja unutar EU u korist svojih saveznika bh. Hrvata - smatra Helić i dodaje kako su hrvatski zvaničnici uspješno uvjerili neke u EU i SAD-u da izborne reforme u BiH usmjere na konstitutivne narode, a ne na načela ravnopravnosti.

- Ovo je izdaja obećanja koje su hrvatski zvaničnici dali prije deceniju da će biti dobri susjedi, te izdaja ideja i vrijednosti EU. To što je dopušteno da se dogodi loše se odražava i na širi Zapad – a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pruža veliko zadovoljstvo - ističe.

Helić ocjenjuje da strategija smirivanja koju je upotrijebio visoki predstavnik, a prema kojoj HDZ BiH ne bi surađivao u vlasti bez predloženih reformi, može samo ohrabriti one koji žele zloupotrijebiti ionako nefunkcionalne političke sisteme u BiH za vlastite nacionalističke ciljeve – ili za potpuni raspad zemlje.

- Visoki predstavnik nesumnjivo ima težak zadatak pred sobom. No, trebao bi iskoristiti svoj položaj kako bi podržao istinski široku reformu, okupljajući sve bh. građane kako bi pomogli Bosni i Hercegovini na putu ka građanskoj demokratiji – a ne imati za cilj progurati mjeru neposredno pred izbore, kako bi se prednost dala jednoj političkoj stranci dok svi koji bi se mogli suprotstaviti tome trenutno su odsutni na ljetnim odmorima - navodi se u tekstu.

Na kraju Helić podsjeća kako su upravo tokom 1990-ih ravnodušnost prema običnim bh. građanima i prevelika briga za interese moćnika omogućili etničko čišćenje, koncentracijske logore i genocid tri godine prije nego što je Zapad konačno intervenirao.

- Bosna i Hercegovina još uvijek živi s naslijeđem rata, a njene unutarnje granice proizvod su etničkog čišćenja. Veliki politički projekt za sve bh. građane i njihove međunarodne partnere trebalo bi biti prevazilaženje rata i izgradnja novog društvenog ugovora za 21. stoljeće, utemeljenog na odgovornosti, demokraciji, toleranciji i ljudskim pravima. Da je navodnim prijateljima BiH – bilo u Hrvatskoj, EU, Velikoj Britaniji ili SAD-u – uistinu stalo do zemlje, podržali bi taj proces, a ne nove zakone koji bi ga još više otežali.