Pojam demokratije sadrži jednu od najinspirativnijih i najprivlačnijih misaonih tradicija u društvenoj teoriji od latinskoameričkih država do zapadnih demokratija i od političke ljevice, preko centra, do političke desnice svi danas za sebe tvrde da su demokrati, započinje svoj tekst povodom Dana demokratije Izudin Hasanović, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
- Već sama ta činjenica ukazuje na veliki značaj poimanja demokratije. Stoga je Generalna skupština UN-a donijela odluku 2007. godine da 15. septembar bude Međunarodni dan demokratije. U skladu sa tim različite institucije mjere indekse demokratije svake godine pri čemu jedne institucije mjere samo indeks "formalne demokratije" kojim se mjeri koliko institucionalno uspostavljene demokratije svojim pravno-političkim rješenjima, ustavnim i drugim zakonima, omogućavaju ljudima slobodu ili sistem civilnih i političkih prava.
I indeks “djelotvorne demokratije“, koji kombinira mjere formalne demokratije sa mjerama o tzv. “elitnom integritetu” kojim se određuje stepen vladavine prava u nekom društvu, tj. koliko su elite stvarno spremne poštovati zakone, ostvarivati pravnu državu, i boriti se protiv korupcije i zloupotreba vlasti. Jedno od najrelevantnijih pokazatelja indeksa djelotvornije demokratije analizira Economist Intelligence united na temelju pet osnovnih pokazatelja: izborni proces i pluralizam, građanska prava, funkcionisanje vlade, politička participacija i politička kultura.
Demokratija je više od zbroja njenih institucija. Svaka se kategorija ocjenjuje ocjenama od 0 do 10 a sve kategorije predstavljaju koherentnu cjelinu. Opšta ocjena stupnja demokratije je prosjek pet kategorija, a ocjene su podijeljene u četiri kategorije političkih stavova: prava demokratija: 8-10; djelimična demokratija: 6-7,9; hibridni režim: 4-5,9; autoritarni režim: manje od 4. Pravu demokratiju u svijetu ima 20 država, djelimičnu demokratiju 59 država, hibridne režime ima 37 država a autoritarne režime 51 država - ističe profesor Hasanović.
Bosna i Hercegovina pripada državama sa hibridnim režimom i zauzima 96. mjesto na ovoj listi.
- Inače države koje su vrednovane s hibridnim režimom prate ozbiljne nepravilnosti koji često onemogućuju da izbori budu slobodni i pošteni. Često dolazi do pritiska vlade na opozicione stranke i kandidate. Stvarni su nedostaci znatno veći nego u djelimičnim demokratijama.
Riječ je o nedostacima u političkoj kulturi, u funkcionisanju vlade te u političkoj parcipaciji. Korupcija je vrlo proširena, a vladavina prava je slaba. Isto je tako slabo i civilno društvo, Za takve su režime karakteristična ometanja novinara i pritisci na njih. Sudstvo nije neovisno.
Kada je u pitanju indeks demokratije u Bosni i Hercegovini koji je vrlo nizak (4,83) nalazimo više uzroka tih slabosti. Oblici i mehanizmi demokratije u Bosni i Hercegovini su postavljeni tako da izostaje velik udio supstativne demokratije, uključujući i političku kulturu zasnovanu na povjerenju.
To se odražava u niskom nivou političke participacije koja ne obuhvata samo glasanje na izborima (premda je i izlazak na izbore vrlo nizak). Povjerenje javnosti u institucije na vrlo je niskom stepenu.
Ključni razlog za tu činjenicu sastoji se u tome što je tranzicija dovela do velikog broja nezadovoljnih birača koji smatraju da su u tranziciji poraženi. Drugi problem u Bosni i Hercegovini je taj da je stranačka politika razdrobljena, što je prije svega odraz plitke ukorijenjenosti brojnih stranaka i kao posljedica toga, niske identifikacije birača sa strankama - zaključio je profesor Hasanović.
