Sud Bosne i Hercegovine je nakon više od dvije godine suđenja odbio optužnicu u odnosu na Admira Rizvanovića, Smajila Omerovića, Jasmina Huskanovića i Ramiza Pljakića, jer im je za isto djelo zločina nad ratnim zarobljenicima počinjeno na području Brčko Distrikta suđeno sredinom devedesetih.
Sud je odbio optužnicu u odnosu na Rizvanovića, Omerovića i Huskanovića, jer je utvrđeno da su oni 1996. u odsustvu pravosnažno oslobođeni istih optužbi za koje im se sudi 25 godina kasnije pred Sudom BiH.
- Vijeće je zaključilo da se radi o presuđenoj stvari - rekla je predsjedavajuća Jasmina Ćosić-Dedović.
Ona je navela da su trojica optuženih 1996. pravosnažno oslobođeni za fizičko zlostavljanje, mučenje i ubistvo ratnih zarobljenika 8. marta 1993. godine u selu Boderište.
- Iz izreke presude nesporno proizilazi identičan krivičnopravni događaj, kao i identitet oštećenih - kazala je sudija.
U vezi sa osporavanjem identiteta Smajila Omerovića i Jasmina Huskanovića od strane Tužilaštva, pošto se u presudi iz 1996. navode imena Smajo Omerović i Jasmin Husakanović, Vijeće je zaključilo da se radi o istim licima koja se nalaze u sudnici.
Optužbe su odbačene i u odnosu na Pljakića zbog, kako je navela Ćosić-Dedović, drugih okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.
Ona je objasnila da je 1996. ukinuta presuda kojom je Pljakić bio osuđen u prvostepenom postupku, ali da pred Osnovnim sudom u Brčko distriktu nije obnovljen postupak, već je, kako su odgovorili iz ove pravosudne institucije, spis dostavljen Tužilaštvu u Brčkom na eventualno uređenje optužnice.
Vijeće je navelo da je formiran istražni spis koji je na kraju preuzelo Tužilaštvo BiH.
- Postoje očigledne procesne smetnje da se krivično gonjenje nastavi - rekla je sudija.
Rizvanović, Omerović i Huskanović optuženi su, u svojstvu pripadnika Interventne jedinice 3. bataljona 108. brigade Armije BiH, za ubistvo i mučenje 11 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske 8. marta 1993. u selu Boderište. Pljakić je u svojstvu komandanta 108. brigade optužen da je propustio kazniti podređene.
Postupak protiv njih razdvojen je u odnosu na petooptuženog Hazima Fazlovića, koji je, kao nekadašnji komandant 3. bataljona, optužen zbog nekažnjavanja podređenih. Postupak protiv njega će biti nastavljen.
Njegova braniteljica Lejla Čović kazala je da odustaje od ranije dostavljenog prijedloga svjedoka i da je spremna da iznese završnu riječ.
Vijeće je ostavilo rok do petka Tužilaštvu da se izjasni o eventualnim dodatnim dokazima, a ukoliko ih ne bude, za 8. novembar je zakazano iznošenje završnih riječi.
Suđenje u ovom predmetu počelo je u junu 2020. godine. Saslušano je 50 svjedoka i vještaci te su izvedeni materijalni dokazi Tužilaštva.
Odbrane su 5. jula, u toku izvođenja dokaza drugooptuženog, pokrenule pitanje presude iz 1996. godine. O ovom je raspravljano i na ročištima 20. septembra i 20. oktobra.
Na ovu presudu Suda dozvoljena je žalba.
