U sadašnjim okolnostima i s obzirom na političko raspoloženje u BiH produženje mandata EUFOR-a najbolje je rješenje, kaže za Avaz profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i signurnosne studije UNSA Armin Kržalić. Ipak, važna odluka ostala je u sjeni obraćanja ambasadora BiH u UN Svena Alkalaja u kojem je iznio niz kritika na račun Visokog predstavnika u BiH i to na istoj sjednici na kojoj su podršku Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) dale sve članice Vijeća, osim Rusije.
- Očito je da se u BiH slabo nađe pulsa za vođenje real-politike, pa je i sam govor ambasadora baziran na nekoj nereal-politici. Mi nemamo pojedince koji rade za institucije koji će prepoznati državni, nacionalni, a ostaviti po strani pojedinačne, političke ili stranačke interese. Očito je da ljudi ne shvataju da imaju misiju zaštite teritorijalnog integriteta i suvereniteta države, a ne da kažu nešto što trenutno nekome odgovara ne vodeći računa je li to strateški interes države – kaže profesor Kržalić.
Političke štete zbog ovakvog nastupa u ovom momentu je teško procijeniti, jer ambasador BiH je indirektno kritizirao i SAD, EU i Veliku Britaniju, koje su podržale Kristijana Šmita i odluke koje je donio. Kržalić smatra da će obraćanje Alkalaja ubrzo ostati samo blijeda mrlja, ali da bi se štete zbog ovakve politike, ako se ona nastavi, dugoročno mogle pojaviti.
- Znamo koliko je potrebno raditi da neke zemlje dobijete za prijatelje i partnere. Pogledajte šta radi vanjska politika Srbije koja afričkim zemljama nudi bezvizni režim u zamjenu da odustanu od priznanja Kosova, a stvaraju problem i Evropi i nama s prilivom migranata, pa vidimo koliko je to dugotrajan proces. Dok mi tako olako već potvrđene prijatelje tjeramo od nas zbog ličnih interesa – ističe Kržalić.
Bh. politici nedostaju strateške analize odluka, bilo da je riječ o onima koje je nametnuo visoki predstavnik ili domaće institucije, smatra Kržalić. Umjesto potpune analize odluke Visokog predstavnika, čije efekte već vidimo u praksi, dio političara se ponaša kao „ostavljena mlada“.
- To ne odgovara meni i mojoj poziciji i to ne valja ništa, a u suštini nije urađena strateška analiza na osnovu koje bismo vidjeli šta to dugoročno dobija BiH. Ovdje je slična situacija kao sa Aprilskim paketom, na koji se s ove distance pozivamo kao na dogovor koji bi uredio državu. A mi smo ispustili taj pristup. Uvijek se zatvaramo u svoje torove, predstavljajući se kao pobjednik u svom etničkom toru, a u suštini niko u BiH niko ne može pobijediti a da druga dva naroda gube. Tako, u suštini, gube svi – upozorava profesor Kržalić.
Stavovi o odluci visokog predstavnika formirani su naprečac, dodaje. Oni su zasnovani na stanju u uređenim, demokratskim, građanskim državama, a ne realnoj situaciji u kojoj se već godinama nalazi BiH.
- Kad analizirate odluku ona može samo jačati BiH, onakvu kakva jeste. Mi znamo kako vani funkcioniše građanska država, ali real-politika je da je BiH država tri konstitutivna naroda i ostalih. O tome se mora voditi računa. U ovom slučaju bošnjačka politika, koja predstavlja najveći dio stanovništva, treba biti primjer inkluzije, kako se daje mogućnost da i drugi narodi budu ravnopravni. Svi moraju imati ista prava, to je zagarantovano Ustavom – zaključuje profesor Armin Kržalić.
