Energetska kriza u Evropi se zaoštrava i prijeti da dodatno potakne rast cijena, a, ako razdoblje inflacije potraje, centralne banke bi mogle podići kamatne stope više nego što se očekuje, zbog čega nekim zemljama prijeti dužnička kriza.

Dužnička kriza

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da su prognoze sada gore nego u oktobru. Osim toga, MMF je snizio prognozu svjetskog privrednog rasta u 2023. godini s 2,9 na 2,7 posto. I to nije prva korekcija u ovoj godini, podsjećamo da je prognoza privrednog rasta u aprilu smanjena sa 3,6 posto na 2,9 posto.

Analitičari su i ranije upozoravali da je inflacija u našu zemlju uvezena te da se sva globalna dešavanja neminovno prenose i na BiH, posebno ona negativna. Iako se ne može govoriti o nacionalnoj dužničkoj krizi, dešavanja u Evropi će se negativno odraziti na našu privredu.

Manje prilika

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže za "Avaz" da će najviše štete osjetiti bh. izvoznici.

- Znamo da je oko 70 posto vanjskotrgovinske aktivnosti naše zemlje vezano za EU, bilo kakav ekonomski poremećaj, recesija ili usporavanje privrede u EU automatski znači isto u BiH. Dakle, prvo će imati probleme izvoznici koji su naslonjeni na tržište EU, nakon toga to se prebacuje na ostatak privrede smanjivanjem likvidnosti - objašnjava Čavalić.

Sve to se dalje prenosi i na stanovništvo jer će plaće biti u stagnaciji, dok će radnih prilika, privremeno ili trajno, biti manje.

Čavalić kaže da je BiH umjereno zadužena zemlja i da će glavni problem predstavljati likvidnost u realnom sektoru.

U BiH 17,3 posto

Inflacija je u svim državama nastalim raspadom Jugoslavije postala dvoznamenkasta, a tendencija daljnjeg rasta ostaje. Inflacija je najviša u BiH, gdje je u septembru iznosila 17,3 posto, Crnoj Gori 16, Srbiji 14, a u Hrvatskoj 12,8 posto.