O značaju odluka ZAVNOBiH-a, ali i Dejtona, aktuelnoj poziciji BiH i njenoj budućnosti za "Avaz" je u petak govorio akademik Mirko Pejanović, nekadašnji član Predsjedništva RBiH.
Podsjeća da su 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu delegati iz svih naroda i svih dijelova BiH, njih 247, svojim historijskim odlukama izgradili temelj moderne države, federalne državne jedinice u sastavu bivše SFRJ.
- Tu osnovu predstavlja sljedeće - BiH je država svojih građana i ravnopravnih naroda istovremeno. U BiH se cijeli društveni život i ukupni društveni razvoj zasniva na ravnopravnosti građana i naroda. BiH je tada dobila temelje da se razvija kao slobodna, demokratska i zbratimljena država. Na tim temeljima je svoju državnost gradila sve do danas i može se kazati da je sve istorijske izazove savladavala i nalazila rješenje - kaže Pejanović.
Kao republika u bivšoj SFRJ, a potom suverena i nezavisna država s međunarodnim priznanjem nakon referenduma 1992., BiH je najveće opće dobro svih građana, kaže akademik Pejanović.
Prema njegovim riječima, postdejtonski ambijent u kojem se čini da smo se udaljili od vrijednosti zajedništva u zajedničkoj nam domovini, samo je prolazna faza.
- To što smo 27 godina nakon Dejtonskog sporazuma došli u stanje da imamo političke elite i snage koje destruiraju i osporavaju državu BiH, ne znači da to isto misle građani i narodi. To će biti prevladano. BiH će, kroz integracije u EU i NATO savez, postati i pravna, i demokratska, ali i prosperitetna država, baš kao i sve države u Evropi. Ovo što je do sada destruiralo to jedinstvo svih građana bit će prošlost - ističe Pejanović.
Prije nekoliko dana obilježena je godišnjica parafiranja Dejtonskog sporazuma, koji je zaustavio četverogodišnji krvavi rat i agresiju na BiH.
Iz sadašnje perspektive, iz koje vidimo sve loše strane dogovora u američkoj bazi „Wright Patterson“, često se čuju primjedbe da je u Dejtonu trebalo postupiti drugačije.
- Istorija se ne popravlja, ali istoričari kažu da se, nažalost, može ponavljati. I kroz literaturu, i kroz sjećanja, Dejtonski sporazum je istorijski moment koji je omogućio preokret u opstojnosti države. BiH je bila već iscrpljena, upitna, civili su stradali, naročito u opsjednutim gradovima, do genocida u Srebrenici. Dejtonski sporazum je vratio mir. Ne tako što su se pomirile zaraćene strane, već što je konsenzusom vodećih svjetskih sila odlučeno tako. Taj mir se zagarantirao vojnim snagama, i to s mandatom za NATO. Dejtonski sporazum je donio okvir za BiH, koji podrazumijeva garancije za izgradnju mira i države. Bio sam u Sarajevu tada i sjećam se da su se građani radovali miru. Ograničenja u pogledu razvoja funkcionalnosti države će se otkloniti kroz integracije u EU. Trebala su se otkloniti i 2006. poznatim „Aprilskim paketom“, ali naše domaće snage se nisu snašle - kaže Pejanović.
Uloga međunarodne zajednice u BiH i danas je veoma važna, mišljenja je naš sagovornik, a sve češće verbalne sukobe pojedinih političara iz Sarajeva s njenim predstavnicima smatra pogrešnim. Podsjeća da OHR ima historijsku ulogu koja mu je data aneksom 10. Dejtonskog sporazuma i da su do 2008. godine, do kada su aktivno korištene bonske ovlasti, uz njegovu pomoć doneseni najvažniji zakoni ove zemlje - od jedinstvenih Oružanih snaga, Uprave za indirektno oporezivanje, Obavještajne službe, do Tužilaštva i Suda BiH.
U knjizi „Državnost BiH u XX i XXI stoljeću“, koju je pripremao desetak godina i koja se trenutno prevodi na engleski jezik, bivši visoki državni funkcioner obradio je sve faze razvoja BiH kao države, a jedna od njenih osnovnih poruka, što više puta ističe i u ovom razgovoru, jeste da je budućnost naše zemlje u EU i NATO integracijama.
- To je nešto što je već u realizaciji. Krajem godine BiH će dobiti status kandidata, a onda slijede pregovori. Mislim da će u narednoj deceniji proći kroz sva poglavlja i da će BiH izvršiti reformu svog zakonodavstva i Ustava i naći se u zajednici demokratskih i pravnih država. U avgustu je rađeno istraživanje po kojem 77 posto građana BiH, više od 50 posto u oba entiteta, želi da njihova država postane članica EU. Razlozi su želje za stabilnošću, sigurnošću, ljudskim pravima i ekonomskim prosperitetom. Imamo potpuni građanski konsenzus. To što su neke elite daleko od toga veliki je problem. Posljednjih godina 500.000 građana BiH je već postalo dio EU. Građani drumom žure u EU, a neke elite idu šumom - ističe akademik Mirko Pejanović.
- Šta bi se desilo da nije bilo OHR-a i međunarodne zajednice? Mi u BiH možemo razvijati samo jedan odnos prema OHR-u. On ima svoju ulogu, tu ulogu će imati sve do postizanja članstva u EU i NATO-u i na njega se ne može gledati s nekim trenutnim, uskim, stranačkim, političkim, pragmatičnim interesima. Mislim da je pogrešno politizirati odluke visokog predstavnika. One mogu biti korigirane. OHR ne zaslužuje takav odnos od demokratskih, multietničkih, bosanskohercegovačkih snaga. Potrebni su nam saradnja, razumijevanje i doprinos visokog predstavnika ubrzanju integracija BiH u EU i vjerujem da će nova vlast o tome voditi računa - pojašnjava akademik Pejanović.
