Nekoliko dana prije isteka roka do kojeg poslodavci mogu isplatiti neoporezivih 1.080 KM pomoći radnicima, jasno je da se radilo o još jednoj odluci Vlade FBiH koja za najveći broj uposlenih u FBiH ne znači praktično ništa.
JOŠ DUBLJI JAZ
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, ovakvu pomoć dobio je neznatan broj radnika u FBiH, jer većina poslodavaca nije u mogućnosti da je isplati jednokratno
Radnici u FBiH: Jedni dobili pomoć, drugi ostali kratkih rukava. AVAZ
Nekoliko dana prije isteka roka do kojeg poslodavci mogu isplatiti neoporezivih 1.080 KM pomoći radnicima, jasno je da se radilo o još jednoj odluci Vlade FBiH koja za najveći broj uposlenih u FBiH ne znači praktično ništa.
Osim što je u jeku ekonomske krize vruć krompir iz svojih prebacila u ruke poslodavaca, ovakvom odlukom, uvrstivši je u vlastite mjere pomoći stanovništvu, Novalićeva vlada proizvela je diskriminaciju, nezadovoljstvo i proteste, te napravila još dublji jaz između uposlenih u javnoj administraciji i radnika u realnom sektoru.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH, ovakvu pomoć dobio je neznatan broj radnika u FBiH, jer većina poslodavaca nije u mogućnosti da je isplati jednokratno do kraja godine, bez mogućnosti isplate u ratama.
- Bitno je da je Novalić osigurao 1.080 KM za svoju prekomjernu administraciju, a za ostale radnike ga nije briga. Čak ni pojedini kantoni neće izvršiti tu preporuku - kaže Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.
Odluka je unijela haos i urušila sistem, smatra ekonomski stručnjak prof. dr. Izudin Kešetović.
Ovakvu mjeru ocjenjuje kao mjeru „ofrlje“ te ističe da bi u red da dobiju ovaj „helikopterski“ novac, sredstva koja država direktno dijeli građanima, trebali stati i svi penzioneri, ali i svi nezaposleni.
- Jedna mjera bez zakonskog utemeljenja proizvela je “željeni cilj”, a to je haos.
Uredbom do haosa. Tehničkim mandatom do bezvlašća. Nigdje sistema. Pogodno tlo za inflaciju i sivu ekonomiju, samo nam nedostaje štampanje novca, a reforme će sačekati dok se ne isprazne budžeti i fondovi - kaže Kešetović.
Naglašava kako se vlast nije bavila ekonomskim, finansijskim i socijalnim posljedicama inflacije te da nije donijela niti jednu efikasnu mjeru, već se višak i manjak prihoda i rashoda iskazuje kroz tekući račun budžeta ili fondova.
- Vlast je to morala uraditi kroz instrumente i mjere budžetske politike, a umjesto toga je vršila redistribuciju dohotka bez zakonskih procedura - ističe Kešetović.
PO NALOGU TUŽILAŠTVA BIH
"AVAZ" SAZNAJE