Marko Di Ruca (Marco Di Ruzza) je već godinu i po u našoj državi na poziciji ambasadora Republike Italije, a u intervjuu za „Dnevni avaz“ otvoreno je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, kao i o dobivenom statusu zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Čvrsta perspektiva

Kako biste ocijenili situaciju generalno u ovoj zemlji, posebno onu političku?

- Cjelokupni politički okvir još pokazuje kritične profile, povezane i s nekim neprevaziđenim strukturalnim zbrkama tipičnim za bosanskohercegovački sistem. Međutim, ne nedostaje pozitivnih pomaka koji potiču čak i umjereni optimizam u pogledu izgleda zemlje. Na prvom mjestu mislim na davanje BiH statusa zemlje kandidata za članstvo u Evropi. Ovo je svakako događaj od historijskog značaja za BiH, omogućen – dozvolite mi da kažem – i vrlo razboritom ulogom koju je odigrala Italija u skladu s našom tradicionalnom linijom podrške evropskim težnjama balkanskog regiona. Kako je naglasio potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Antonio Tajani, nema nikakve sumnje u to da budućnost BiH mora biti unutar EU. Tim više, nakon ovog dugoočekivanog priznanja, potrebno je nadati se da će evropski cilj sve više postati element kohezije između različitih političkih snaga za vođenje efektivne i hrabre sezone reformi, neophodnih za stabilnost i rast zemlje, ali i da se nastavi proces evropskih integracija.

Je li ona bolja ili gora sada u odnosu na period kada ste tek došli? Tu mislim i na formiranje nove vlasti, državnu smo dobili, a čekamo i FBiH.

- Bolja, bez sumnje. Moj dolazak 2021. u osnovi se poklopio s periodom blokade centralnih institucija koje su proizvele, kako su se mnogi posmatrači složili, najozbiljniju političku krizu u zemlji od Dejtonskog sporazuma. U ovom trenutku, međutim, svjedočimo fluidnijoj i produktivnijoj fazi, koja je već pogodovala formiranju nove državne izvršne vlasti u relativno kratkom vremenu u odnosu na datum održavanja političkih izbora. Stoga se stječe utisak pozitivne evolucije ukupnog političkog okruženja. Međutim, da bi se ova procjena konsolidirala, neophodno je riješiti pitanje Vlade FBiH, ozbiljno i hitno pitanje, prije svega prisjećajući se prethodnog iz 2018. godine.

Kandidatski status je definitivno pružena ruka EU prema BiH. Smatrate li da je zaslužujemo, s obzirom na to da ni do sada nismo uspjeli ispuniti 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije?

- Davanje statusa zemlje kandidata BiH bila je ispravna odluka koju je Italija, kako sam istakao, dijelila i podržavala. To, prije svega, treba gledati kao politički i moralni signal podrške BiH, više od 25 godina nakon završetka rata, ali i kao injekciju povjerenja u civilno društvo – posebno gledajući mlađe koji, nažalost, i dalje napuštaju zemlju upravo zbog nepostojanja čvrstih perspektiva – i ohrabrenja novim zakonodavnim i izvršnim vlastima da bez odlaganja nastave proces reformi. Daljnja odlaganja u dodjeli statusa zemlje kandidata mogla su pojačati opasna osjećanja nezadovoljstva i nepovjerenja u EU među stanovništvom. Međutim, kao što je navedeno u Paketu proširenja koji je Evropska komisija objavila prošlog oktobra, činjenica je da je BiH postigla objektivno ograničen napredak u pogledu implementacije 14 prioriteta: put do Brisela je stoga još dug i složen. Međutim, u tom kontekstu napravljeni su i značajni pomaci, kao što je usvajanje pozitivnih izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama (jedan od stubova reforme vladavine prava), pristupanje BiH Evropskoj civilnoj zaštiti i povećana stopa usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU.

Jak odnos

Od početka ste govorili, što je bio i svojevrsni moto, „Bliže Italiji, bliže Evropi“. Jesmo li zaista bliži?

- Ako je prije BiH bila samo "potencijalni kandidat" za članstvo, a sada je „kandidat“ u punom smislu riječi, podrazumijeva se da je ostvaren značajan napredak na evropskom putu, uprkos svjesnosti o kontinuiranim poteškoćama procesa. Moto koji ste naveli aktuelniji je nego ikad: Italija je i dalje među najuvjerljivijim zagovornicima procesa evropskih integracija zapadnog Balkana, a jak bilateralni odnos s BiH automatski je funkcionalan i da bi zemlju približio Evropi. Ono što izdvaja italijansku posvećenost je snaga koherentnosti i konkretnosti i upravo iz tog razloga smo prepoznati kao neko ko ima značajnu i konstruktivnu ulogu u zemlji. Osim što aktivno učestvujemo u svim političko-strateškim formatima kako bismo krijepili evropsku perspektivu BiH, provodimo bezbroj projekata i inicijativa usmjerenih na usklađivanje zemlje s tehničkim i pravnim standardima EU. Želio bih podsjetiti na važnu akciju koju u Bosni i Hercegovini provodi naša Kooperacija za razvoj, također kroz nevladine organizacije priznatog autoriteta, te brojne italijanske institucije uključene u evropske „twinning“ projekte.

Ove inicijative su obuhvatile mnoge sektore: od zdravstva, fitozdravstva, razvoja održivog turizma, inkluzivnog obrazovanja, valorizacije i zaštite ekološkog naslijeđa i biodiverziteta, saradnje s policijskim snagama, do borbe protiv organiziranog kriminala itd. Također smo tradicionalno prepoznati kao jedan od najvažnijih kulturnih partnera zemlje i koristimo se „kulturnom diplomatijom“ ne samo za jačanje bilateralnih odnosa već i za poticanje procesa nacionalnog pomirenja, koji je složen, ali fundamentalan, i ne slučajno izričito uvršten među 14 evropskih prioriteta.

Naše inicijative su ustvari u stanju da udruže, bez razlike, sve komponente populacije koja izuzetno cijeni italijanski način života i „Made in Italy“, prevazilazeći sve barijere. Upravo u tom smislu ponosni smo što smo uspjeli da ponovo učinimo aktivnim projekt Muzeja savremene umjetnosti "Ars Aevi", koji je dizajnirao Renco Piano (Renzo), a godinama je izgledao beznadežno blokiran. Inicijativa u koju čvrsto vjerujemo, kako zbog dodira italijanstva, koji od samog početka prožima prestižnu kolekciju, tako i zbog višestruke i multietničke duše projekta, što ga čini idealnim simbolom modernog, kosmopolitskog, plurikulturnog i konačno projektiranog ka evropskoj budućnosti.

Jesu li Vam se u međuvremenu promijenili ukusi kada su bh. kulinarski specijaliteti u pitanju, kao i turističke destinacije?

- Odmah sam se osjećao ugodno u BiH. Zaista mi se sviđaju otvoren i empatičan karakter ljudi, njihova strast za kulturom, pozorištem, muzikom, umjetnošću, sportom. Cijenim i hranu: meso je ukusno gotovo svuda, a u nekim restoranima nude zaista odlično spremljenu svježu ribu. Uživao sam u ukusnim supama, posebno u begovoj čorbi, a veliki sam ljubitelj i pita, posebno bureka. Što se turističkih destinacija tiče, oduševljen sam neukrotivom i raskošnom ljepotom prirode. Prošlog ljeta sam sa svojom porodicom proveo prekrasan odmor širom zemlje. Veoma sam ponosan na to što Italija, posebno svojom Kooperacijom za razvoj, podržava tolike projekte u parkovima prirode, kao što su Sutjeska, Blidinje, a sada i Una i Sana. Ujedno smo i prvi saradnici na "Via Dinarica", kojom potičemo oblike dinamičnog i održivog turizma. Ljepota krajolika je još jedan zajednički element između Italije i BiH: dvije susjedne zemlje, prijateljice i po mnogo čemu slične.

Jasna poruka

Ambasador Di Ruca je rekao da priznavanje statusa zemlje kandidata svakako nema namjeru dati BiH „popuste“ na reforme neophodne za pristupanje.

- Posebno na one koje se odnose na vladavinu prava, već bi se prije reklo da su usmjerene ka stvaranju pozitivne energije u zemlji koja će favorizirati definitivno ponovno pokretanje reformskog puta. Kako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) rekla tokom posjete Sarajevu prošlog oktobra, poruka je jasna: vrata EU za BiH su širom otvorena, ali sada je više nego ikada važno raditi predano i s osjećajem odgovornosti kako bi se osiguralo ispunjenje neophodnih uvjeta za ulazak - kazao je Di Ruca.