Uzroci procvata crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda u BiH su jasni. Previsoko akcizno opterećenje dovelo je do visoke cijene cigareta koja uveliko premašuje kupovnu moć stanovništva. Na ovaj način potrošači u BiH izdvajaju najviši postotak prihoda za cigarete u odnosu na potrošače zemalja u regiji, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, koje su članice EU.

Visina akciza

Bosna je treća u regionu po visini akcize za najjeftinije pakovanje s akcizom od 98 eura na hiljadu cigareta, poslije Hrvatske i Slovenije, koje su članice EU. A prva je po učešću poreznog opterećenja u cijeni najjeftinije legalne kutije s čak 90 posto, dok je taj procent u zemljama u okruženju oko 65 posto.

Oporavak tržišta zabilježen prošle godine dogodio se zbog pojačanih aktivnosti lokalnih agencija, a također je i posljedica odluke Vlade Crne Gore da zabrani skladištenje cigareta u Luci Bar prošlog ljeta. Iz Luke Bar je švercovano u EU 20 posto od ukupnog ilegalnog prometa cigareta. Postavlja se pitanje šta će biti s našim tržištem ove godine. Hoće li nova vlast podržati državne agencije u suzbijanju crnog tržišta ili će pustiti da se na terenu stvari odvijaju same po sebi, čime bi se urušili dosadašnji pozitivni pomaci.

Prema riječima ekonomskog analitičara Faruka Hadžića, crno tržište duhana u BiH je sveprisutno, nažalost, godinama. Jedan od razloga je taj što je prebrzo usklađena akcizna politika s nivoom opterećenja u EU.

- To je dovelo do toga da mnogi pronalaze mogućnost zarade upravo kroz plasman ilegalnog duhana, što je dovelo do toga da se značajniji dio legalnog tržišta preseli na ilegalno. Dostupnost proizvoda iz susjednih zemalja, govorimo o ilegalnim proizvodima, također je naštetila BiH i trebalo je proći dosta vremena da se zaustavi rast akciznog opterećenja da on ne ide i dalje naviše i da se inspekcijski organi i sigurnosne agencije ozbiljnije pozabave ovim pitanjem - rekao je Hadžić.

Dobar je rezultat napravljen posljednjih nekoliko godina, dodaje on, što se vidi pogotovo po visini prikupljenih akciza na duhan. Ako vidimo da se nivo akciza nije mijenjao, nije rastao, nije se ni smanjivao, ali da je došlo do značajnije naplate akciza u ukupnom iznosu, to ustvari pokazuje da se dio crnog tržišta vratio u legalne tokove.

- Crno tržište postoji i dalje, ono je i dalje prisutno, ali u nešto manjoj mjeri upravo zbog koordiniranog nastupa sigurnosnih agencija, Uprave za indirektno oporezivanje, pa dijelom i građana, struke i medija koji su ukazivali na ovaj problem. Korist od toga je više novca u budžetima koji mogu iskoristiti za finansiranje različitih državnih potreba. Treba i dalje nastaviti s ozbiljnijim aktivnostima kako bi se ovaj problem riješio - istakao je Hadžić.

Regionalni problem

Nelegalna trgovina, odnosno crno tržište akcizne i druge robe nije samo problem Bosne i Hercegovine već i cijelog regiona. Tome svjedoči i konferencija o suzbijanju nelegalne trgovine koja je u Crnoj Gori okupila glavne aktere u ovoj borbi koja je održana sredinom prošle godine. Uime BiH na konferenciji su učestvovali Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, i Zoran Galić (bivši) direktor Granične policije (GP) BiH, koji su istakli da ove institucije bilježe značajne rezultate u ovoj oblasti, međutim, to nije dovoljno.

Izbori su iza nas, vlast na državnom nivou je formirana, a upravo je to adresa za fiskalnu politiku. Ono što je sigurno jeste da će se novoimenovana vlast suočiti s manjkom budžetskih sredstava (od oko milijarde) koja se gube na godišnjem nivou zbog crnog tržišta cigareta.

Suzbijanje crnog tržišta ilegalnih cigareta, ali posebno ilegalnog rezanog duhana, trebalo bi biti u stalnom fokusu i interesiranju donosilaca odluka u BiH. Stranke pozicije ili opozicije u svom programu ovaj problem nisu navodile u svojim kampanjama, što je propuštena prilika, jer rad državnih agencija (prvenstveno SIPA-e, UIO i GP) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta daje rezultate. Potrebno je da politika prepozna ovaj problem, ne samo deklarativno već i suštinski, kroz konkretne planove.

Također, entitetske vlade su se prije skoro šest godina obavezale na izradu strategije za borbu protiv sive ekonomije. Mogu li odgovorni predstavnici vlasti efikasnije reagirati kada je u pitanju ova problematika, da li je ovo jedan od problema koji može biti zajednički interes svim političkim opcijama?

Crni e-commerce uzima maha

Bez obzira na povećane kontrole i zapljene duhana i duhanskih proizvoda na crnom tržištu, pronalazi se način da ilegalni proizvodi dođu do kupaca. Tako, osim na nelegalnim prodajnim mjestima, pijacama i trgovima širom zemlje, ilegalni duhan i cigarete mogu se sve više kupovati na internetu.

Prodaja ilegalnih cigareta, crni e-commerce, u našoj zemlji se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije koronavirusa, kada su postojala oštrija ograničenja u kretanju i zadržavanju na pijacama, a sada je ova vrsta trgovine još više procvjetala.

UIO kampanja angažira građane i daje rezultate

Krajem maja prošle godine UIO je nastavio javnu kampanju „Stop švercu“, čiji je cilj da svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji indirektnih poreza i nezakonitom prometu roba, a posebno duhanskih prerađevina, to dojave na otvorenu liniju 080 02 06 07.

Ako je suditi prema podacima UIO, njihovom akcijom “Stop švercu” uspjeli su motivirati veći broj građana da anonimno prijavljuju one koji krše zakon. Podatak koji svjedoči o tome jeste da je prošle godine porastao broj izdatih akciznih markica za duhanske proizvode i da se to desilo drugu godinu zaredom otkad se akcizna politika počela usklađivati s politikom Evropske unije. Time su se povećali i prihodi u budžetu.

S obzirom na uspjeh u angažiranju građana da doprinesu borbi protiv crnog tržišta akcizne robe, očekuje se da će UIOBiH i ove godine nastaviti ovu uspješnu akciju.

Šta bismo mogli učiniti izgubljenim novcem

Kako je riječ o akciznim proizvodima, posljedica je direktan gubitak novca od poreza u državnom budžetu koji je potreban za javne rashode – u krajnjoj instanci vraća se građanima putem dobivanja kvalitetnih cesta, izgradnje autoputeva, vrtića, bolnica, viših penzija itd.

- Izgraditi 30 novih kilometara autoputa, kompletna dionica Koridora 5C na autoputu Mostar sjever – Mostar jug;

- Svakom penzioneru isplatiti još jednu minimalnu penziju;

- Obnoviti svih pet kliničkih centara i 21 bolnicu u BiH, što nam je u trenutku pandemije od presudnog značaja;

- Isplatiti 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu porodiljskog odsustva;

- Pokriti skoro 100 posto ukupnog godišnjeg troška vanjskog duga BiH;

- Osloboditi 63 posto ukupnog iznosa potrebnog za funkcioniranje svih institucija BiH.