Posljednja anketa o potrošnji stanovništva u BiH provedena je prije osam godina pa zbog izostanka redovne statistike o prihodima i uvjetima života ne postoje zvanični podaci koliko je građana ove zemlje prekoračilo rub siromaštva.

Rekordna inflacija

Podaci UN-a svojevremeno su ukazivali da je polovina stanovništva na rubu, a 15 posto živi u apsolutnom siromaštvu.

Centri civilnih inicijativa upozoravali su da u BiH 73 posto radnika i 98 posto penzionera živi u zoni siromaštva, jer su njihova primanja nedovoljna da podmire sve troškove života. Od tada smo se suočili i s posljedicama pandemije, poremećajima na tržištu zbog rata u Ukrajini, rekordnom inflacijom, rastom broja onih koji bježe odavde, te šokantnim podacima da je sindikalna potrošačka korpa već mjesecima blizu 3.000 KM, da 53 javne kuhinje hrane oko 18.000 ljudi dnevno i da taj broj raste.

- Sve veći broj ljudi je ispod praga onoga što se smatra siromaštvom. Postoji statistička kategorija koja kaže koji je to prag, a ja je, iskreno, u ovom trenutku ne znam, ali u svakom slučaju životni standard pada - kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Aziz Šunje.

Značajne sume

Istovremeno, Svjetska banka u analizi iz 2022. godine upozorava da se radna snaga BiH smanjuje, stanovništvo stari, a iako se u te svrhe izdvajaju značajne sume, socijalnom pomoći obuhvaćena je samo jedna trećina siromašnih.

- Najbolji način za borbu protiv siromaštva je podizanje privredne aktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje i podizanje životnog standarda. To je rješenje, a ne krpljenje rupa iz budžeta koji je generalno nedostatan - ističe Šunje.

Socijalna intervencija

Bez ekonomskih aktivnosti nema BDP-a, budžeta, pa tako ni sredstava kojima bi se siromašne populacije mogle alimentirati. Omogućiti ljudima da se zaposle i imaju pristojne plaće, a iz ekonomskog rasta bit će veći budžeti i fondovi za socijalne intervencije - navodi Šunje.