Treću godinu zaredom Uprava za indirektno oporezivanje organizira kampanju “Stop švercu 2023”. Razlog nastavka kampanje je što su prethodne dvije dale veoma dobre rezultate, ali je pitanje crnog tržišta i dalje veoma prisutno i borba se mora nastaviti.

Anonimni pozivi građana

Brojne aktivnosti koje je proveo UIO do sada rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duhana i duhanskih prerađevina, odnosno cigareta, čiji je bio cilj prodaja na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 miliona KM. To je u posljednje tri godine rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdanih akciznih markica.

U 2022. godini UIO je izdao za oko 15 posto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2021. godinu, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizira.

- Akcija „Stop švercu 2023“ je još u toku i za period od 1. aprila do 23. maja 2023. godine ukupno je zaprimljeno 48 kvalitetnih informacija koje su se uglavnom odnosile na nelegalnu prodaju akciznih proizvoda. Na osnovu tih informacija izvršene su pripremne radnje i provedene aktivnosti na terenu koje su rezultirale i oduzimanjem nelegalno prodavanih cigareta i duhana - kazao je portparol Uprave za indirektno oporezivanje Ratko Kovačević.

Važno je napomenuti, dodaje, da na njihovoj otvorenoj liniji bude i znatno više prijava, ali da te prijave, nažalost, ne budu dovoljno kvalitetne i ne sadrže dovoljno informacija da bi se mogli locirati mjesto i lica koja se bave nezakonitom trgovinom. Zato još jednom pozivamo građane da prilikom prijave slobodno dostave konkretne informacije kao što je lokacija gdje se nezakonito prodaju akcizni proizvodi, imena lica koja se bave takvom prodajom i slično.

- Napominjemo opet da su svi pozivi potpuno anonimni. Građani nisu dužni da ostavljaju svoje lične podatke, a centrala je podešena tako da se ne vidi s kog broja građani zovu. Sve to garantira anonimnost svakog prijavitelja nezakonite trgovine akciznim proizvodima, ili bilo kakve utaje indirektnih poreza - naveo je Kovačević.

Građani sva svoja saznanja o nelegalnoj trgovini mogu da dostave putem telefonskog broja 080020607, putem web-obrasca koji se nalazi na web-stranici Uprave za indirektno oporezivanje - https://www.uino.gov.ba/portal/bs/stop-svercu/ - putem e-maila stop.svercu@uino.gov.ba, kao i putem Viber broja „Stop Švercu“ 065/355 155, na koji mogu da dostave i fotografije i/ili snimke.

- Ove godine UIO će po osnovu prihoda od indirektnih poreza prikupiti znatno više od 10 milijardi KM te je riječ o novcu koji predstavlja osnov za fiskalnu stabilnost svih nivoa vlasti u BiH. Novcem od indirektnih poreza finansiraju se velikim dijelom otplate vanjskog duga koji imaju entiteti i Distrikt Brčko. Osim toga, finansiraju se sve institucije na nivou Bosne i Hercegovine i na kraju najvećim dijelom se finansiraju budžetska davanja na nivou entiteta i Distrikta Brčko, kantona i općina. Od indirektnih poreza također se finansiraju školstvo, zdravstvo, policija, razna socijalna davanja, povećanje penzija…. - rekao je Kovačević.

Online šverceri

U vezi s carinskim prevarama na internetu i cyber kriminalom, Sektor za provođenje propisa u UIO je prepoznao ovu problematiku te se u planu rada odredio da će, između ostalog, posebnu pažnju posvetiti i poduzimanju radnji, mjera i aktivnosti u cilju istraživanja, otkrivanja, sprečavanja i procesuiranja ovih kriminalnih aktivnosti po pitanju nezakonitosti u vezi s indirektnim oporezivanjem.

- U skladu s djelokrugom svog rada i utvrđenim zakonskim ovlaštenjima te u skladu s raspoloživim resursima, službenici UIO kontinuirano prikupljaju podatke na portalima na kojima se vrši ilegalna prodaja robe od lica koji nemaju dozvolu za obavljanje te djelatnosti.

Aktivnosti koje se poduzimaju od službenika UIO se ogledaju u pokušaju identifikacije lica i određenih vrsta roba koje se prodaju putem interneta, a sve u cilju pronalaska takvih lica i utvrđivanja činjenica da li se ta lica bave nezakonitom prodajom putem interneta, odnosno kako bi se nad tim licima provele kontrolne aktivnosti gdje bi ista u konačnici bila sankcionirana te im se onemogućila daljnja ilegalna prodaja roba putem interneta - naveo je Kovačević.

UIO svakako poziva sve građane koji imaju bilo kakvu informaciju i o nezakonitoj internet-prodaji da linkove takvih stranica dostave na našu Viber liniju 065/355-155, a Uprava će izvršiti sve potrebne provjere i aktivnosti u cilju otkrivanja nezakonitosti.

Kontinuitet u zamrzavanju akciza

Problem šverca duhanskim proizvodima u Bosni i Hercegovini, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, već dugo je prisutan, a glavni razlog je visok nivo akciznog opterećenja, koji je doveo do nastanka crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda.

- Zamrzavanje nivoa rasta akciza na duhan i duhanske prerađevine te jača i značajnija borba državnih institucija na suzbijanju šverca dovela je do vraćanja dijela ilegalnog tržišta u legalne tokove te bolje naplate akciza na duhan. 

Ovo potvrđuje da zajedničke akcije sigurnosnih agencija, medija i struke daje rezultate, a taj rezultat je jasno mjerljiv kroz bolju naplatu poreza, koje služe za finansiranje različitih državnih potreba - naveo je Hadžić.

S druge strane, šverc nije iskorijenjen, već dijelom prelazi i na druge oblike, poput rezanog duhana, što su pokazala i posljednja istraživanja, što opet otežava borbu protiv crnog tržišta.

Vlada generalno mišljenje da nakon nekoliko godina aktivnih kampanja protiv crnog tržišta rezultati su ohrabrujući, ali da je i dalje potrebno nastaviti s borbom, kako bi se crno tržište značajno oslabilo, pogotovo novi načini djelovanja, poput ilegalnog tržišta rezanog duhana. Rezultat te borbe će biti još bolja naplata akciza i poreza.

Ilegalni rezani duhan

Prema istraživanju globalne istraživačke kompanije IPSOS, provedenom krajem prošle godine, došlo je do rapidnog rasta upotrebe ilegalnog rezanog duhana. Procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 posto više u odnosu na 2021. i skoro 40 posto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini.

Nadalje, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim, taj udio je stabilan zbog kontinuiranih aktivnosti državnih agencija (prvenstveno SIPA, UIO i GP) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.

Prema istraživanju, većina pušača rezanog duhana koristi ilegalni rezani duhan, a uglavnom ga kupuju na pijaci, ali i od uličnih prodavača i poznanika. Iz svega se zaključuje da je borba protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda još prisutna, no da bi bila uspješna, ona mora biti zajednička. 

Osim na nadležnima, koji trebaju raditi na maksimalnom smanjivanju ilegalne trgovine, odgovornost je i na građanima, koji ne trebaju zaboraviti da i oni znatno mogu doprinijeti rješavanju ovog problema.