Nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila neustavne zakone kojima odluke Ustavnog suda BiH i odluke visokog predstavnika ne važe na teritoriji RS, a koje je Milorad Dodik u svojstvu predsjednika RS potpisao, mnogi postavljaju pitanje ko će uhapsiti Dodika!
Naime, ovdje je jasno da je riječ o krivičnom djelu protiv integriteta Bosne i Hercegovine, koje je definirano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine, a to djelo Kristijan Šmit (Christian Schmidt) dodatno je proširio i pooštrio nakon odluka NSRS.
Negiranje genocida
Ipak, ovo nije prvo nedjelo kojem svjedočimo u režiji Dodika i njegove klike u RS. Narodna skupština RS ranije je, podsjetimo, usvojila nekolicinu zakona kojima nastoje prisvojiti nadležnosti Bosne i Hercegovine, a svaki je poništen od visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Osim toga, Dodik, ali i druge ličnosti iz RS nekoliko puta su otvoreno negirali genocid u Srebrenici, što je, prema zakonu koji je nametnuo prethodni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko), krivično djelo.
Ništa od navedenog nije naišlo na adekvatnu reakciju Tužilaštva BiH i SIPA-e. Glavni državni tužilac Milenko Kajganić čak je i pravdao svoje nedjelovanje tvrdnjama kako je djelo negiranja genocida „teško dokazati“.
Kajganić je u trenutku imenovanja pred članovima VSTV-a, a kasnije i pred novinarima, negirao bilo kakvu povezanost s političkim strankama.
Ključni problem
Lider Stranke za BiH Semir Efendić prije nekoliko dana izrazio je sumnju u to da bi Dodik mogao biti uhapšen postavivši pitanje: “Kako ćemo očekivati da SIPA djeluje kad je Dodik postavio direktora?“
Na čelu SIPA-e nalazi se Darko Ćulum, koji je, kao kadar SNSD-a, postavljan na čelo ove institucije u ljeto 2020. godine. I pored toga, Dodik je već najavljivao mogućnost da će čak i SIPA-i zabraniti djelovanje na prostoru RS.
I dok je Kajganić negirao bilo kakve veze s politikom i strankama, u slučaju Ćuluma tu su stvari manje-više jasne.
I tu dolazimo do ključnog problema Bosne i Hercegovine. Svakoj državi se može desiti da ovaj ili onaj kabadahija dođe na njeno čelo i krene kršiti zakone i ustav. No, zato princip podjele vlasti omogućava da ona pravosudna nadzire izvršnu i sankcionira svakoga ko bi izašao izvan okvira zakona i ustava. Upravo ta funkcija i osigurava trajnu funkcionalnost neke države.
Stoga će posljednji udar Dodika na državu biti pravi ispit za institucije BiH, posebno Tužilaštvo, da li one uopće imaju smisla, tj. da li u stanju zaštititi ustavni poredak države. Jer, ako nema institucija, onda nema ni Bosne i Hercegovine kao države.
Formiran predmet
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet u vezi s potpisivanjem odluke i objavljivanjem u „Službenom glasniku RS“ ukaza predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o proglašenju zakona da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u „Službenom glasniku“ i da se odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji RS. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić naveo je da u timu rade tri tužioca, zajedno sa SIPA-om i drugim nadležnim agencijama.
