U Bosni i Hercegovini se u posljednje vrijeme zbog zaoštravanja političke i sigurnosne krize, posebno usljed antidejtonskog i antiustavnog djelovanja predsjednika RS Milorada Dodika, sve češće otvara pitanje mogućeg raspoređivanja NATO snaga u BiH.
U tom pogledu su čak i određeni politički zvaničnici napravili neke korake, a i Evropski parlament je zabrinut zbog novonastale situacije u Bosni i Hercegovini te je na zasjedanju 12. jula pozvao na razmatranje raspoređivanja dodatnih kapaciteta EUFOR-a u Distriktu Brčko.
Angažiranje trupa
Pitanje koje se nameće jeste da li bi, u slučaju potrebe i narušavanja ustavnog poretka, EUFOR ili NATO imali mogućnost djelovanja u Bosni i Hercegovini. Odgovor je da, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, ne samo da imaju mogućnost i pravo nego i obavezu djelovanja u našoj zemlji.
Iako Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a, Sjevernoatlantski savez je prisutan u našoj zemlji od prvog dana novoustroja države. Dejtonski mirovni sporazum eksplicitno daje NATO-u mandat da nadgleda njegovu provedbu u BiH.
S obzirom na to da je Dodik odlučio da ne priznaje odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda, koji su dejtonske kategorije, ozbiljno je narušio ustavnu konstrukciju Bosne i Hercegovine pa mnogi strahuju da bi to moglo dovesti do eskalacije tenzija u našoj zemlji te odgovor traže u dodatnom angažiranju stranih trupa u BiH.
Nema snagu
S izuzetkom MUP-a RS, Dodik na svojoj strani nema oružanu silu nakon što je stvaranjem Oružanih snaga BiH 2006. ukinuta Vojska Republike Srpske te bi, u slučaju da napravi još drastičniji korak u pravcu rušenja ustavnog poretka zemlje, njegova mogućnost bilo kakve fizičke odbrane tih poteza bila krajnje ograničena. S druge strane, takvim potezima direktno bi prizvao mandat vodeće vojne sile u historiji ljudskog roda da djeluje.
Drugim riječima, ako bi Dodik nastavio da udara na državu, oglušuje se na odluke visokog predstavnika ili se pokušao sukobiti s policijskim snagama države BiH u slučaju intervencije, kako je najavljivao, jasno je čiju bi silu u konačnici mogao prizvati.
Brzi odgovor
EUFOR je krajem 2022. godine u Bosni i Hercegovini održao vojne vježbe znakovitog naziva „Brzi odgovor 2022", u kojima je učestvovalo tačno 20 zemalja. Trenutno je u Bosni i Hercegovini 1.100 vojnika EUFOR-a, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inozemstva može angažirati ukupno 3.500 vojnika. Na šta bi uslijedio „brzi odgovor“, zaključite sami.
