Transparentnost i poštivanje interesa javnosti u procesima dodjele koncesija i korištenja prirodnih resursa bili su u fokusu javne diskusije "Pravo na pravdu" koja je u četvrtak održana u Livnu.

Događaj je pružio priliku predstavnicima pravosudnih institucija, ekološkim aktivistima, medijima i građanima da raspravljaju o tome kako pravosuđe reagira na prijave za zloupotrebu koncesija i koji su izazovi u procesuiranju od strane pravosudnih institucija u smislu efikasnijeg odgovora na prijave koje dolaze od građana na sve nepravilnosti koje se događaju na terenu.

Unaprijeđenje vladavine prava

Debate "Pravo na pravdu" su zamišljene kao građanski forum – prilika za građane da progovore o svojim potrebama i iskustvima u radu pravosuđa u Bosni i Hercegovini, s akcentom na iskustva u lokalnim zajednicama.

- Unaprijeđenje vladavine prava u ovoj zemlji je središnji dio očekivanih reformi od Bosne i Hercegovine, kako bi zemlja napravila iskorak na svom EU putu. Sve ove reforme počinju s usvajanjem zakona, ali njihova provedba će biti ključna za vraćanje povjerenja građana u pravosuđe i javne institucije. U međuvremenu, očekujemo bolje rezultate u procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala, pogotovo na visokoj razini - istaknuo je Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava u Europskoj uniji u Bosni i Hercegovini.

Korupcija kao sustavni problem predstavlja ozbiljan izazov u BiH, a prevencija kažnjavanja korupcije je od suštinskog značaja za očuvanje vladavine prava i ostvarenja pristupa pravdi, smatra Martina Baković, predsjednica Kaznenog odjeljenja Općinskog suda u Livnu.

- Općinski sud u Livnu jedan je od pet sudova pilot projekta koji sudjeluju u jačanju efikasnosti pravosuđa, stoga bih istaknula i rezultate koji je postigao, prije svega u smislu efikasnosti. U prvih 6 mjeseci riješeno je 76 posto starih i zaostalih predmeta. Također bih istaknula da je u Općinskom sudu u Livnu jako mali broj predmeta starijih od 5 godina, dok svi kazneni predmeti datiraju iz ove ili prošle godine - ustvrdila je Baković.

Što se tiče korupcije, uzimajući u obzir izvještaj u razdoblju od 1.1.2019. do 1.7.2023. godine, napomenula je, na današnji dan otvorena su samo tri predmeta korupcije, a vezani su za djela zloupotrebe ovlasti ili položaja, kao i djela nesavjesnog rada u službi.

Zaprimljeni predmeti 

- Dakle, u navedenom razdoblju ukupno je zaprimljeno 63 predmeta iz oblasti korupcije, od kojih je 60 predmeta riješeno - kaže Baković, dodavši kako je prisutan trend blage politike kažnjavanja.

Po njezinim riječima, većina osuđujućih presuda rezultirala je donošenju uvjetnih osuda, a kada su u pitanju koncesije, za sada ne postoje formirani predmeti.

Dodjela koncesija za eksploataciju prirodnih resursa bila je u fokusu livanjske diskusije, a brojni građani prenijeli su svoja iskustva i govorili o tome na koji način vide rad pravosudnih institucija. Jedan od sudionika rasprave, Ivica Brešić iz neformalne grupe građana "Zaštitimo izvore Mandeka", govorio je o podnesenim kaznenim prijavama protiv odgovornih u Vladi, Ministarstvu i Komisiji za koncesije jer nije urađena ekološka studija, a koncesija je dodijeljena.

Posebna pažnja usmjerena je na nepravilno korištenje izvora vode koje može dovesti do ekoloških i ekonomskih posljedica koje mogu utjecati na kvalitetu života ljudi. Ekološki aktivisti iz Livna ističu da bi odgovorni trebali odgovoriti na zahtjeve javnosti te da se provedu transparentni procesi kako bi se osiguralo da se prirodni resursi koriste na održiv način i u interesu svih građana.

Neformalna skupina 

- Mi djelujemo kao neformalna skupina i sve što smo do sada uradili, financirali smo iz vlastitih izvora iz jednog jasnog razloga, da ne bismo ostali bez vode. Aktivisti iz tog kraja već pet godina uporno prosvjeduju i dokazuju svu apsurdnost izdane koncesije koja ide direktno na štetu građana iz tog područja. Imali smo sreće što posjedujemo dovoljno dokumentacije i što smo bili uporni sve ove godine, stoga vjerujem da možemo dokazati ono što smo sve vrijeme tvrdili kroz obraćanje medijima i da će odgovorni napokon odgovarati za kriminal koji se događa u sustavu izdavanja koncesija - rekao je Brešić.

Tijekom rasprava rečeno je kako nepravilnosti u ovim procesima mogu imati ozbiljne posljedice na gospodarstvo i građane i da je stoga neophodno da se provodu transparentni procesi i da se uvažavaju interesi javnosti.

Osim toga, naglašeno je i kako su kaznene prijave sredstvo da se odgovorni pozovu na odgovornost i da se uspostavi pravda, s jedne strane, i osigura poštivanje zakona i propisa, s druge strane.

Provođenje ekoloških studija

Dodatno, istaknuta je i važnost provođenja ekoloških studija i organiziranje javnih rasprava prije dodjele koncesija, kako bi se osiguralo da se prirodni resursi koriste na održiv način i u interesu svih građana.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International u Bosni i Hercegovini ocjenjuje kako je današnji događaj jedan u nizu događaja u lokalnim zajednicama, čiji je cilj zapravo uspostavljanje efikasnije komunikacije između građana, medija, civilnog društva i institucija pravosuđa.

- Transparency International u Bosni i Hercegovini i Balkanska istraživačka mreža godinama surađuju na aktivnostima koji se tiču unapređenja transparentnosti rada pravosuđa, procesuiranju korupcije, praćenju predmeta korupcije pred sudovima širom Bosne i Hercegovine, kao i praćenja integriteta nositelja pravosudnih funkcija u sudovima i tužiteljstvima. Kada govorimo o procesuiranju korupcije u Bosni i Hercegovini, stagnacija se događa već godinama kada je u pitanju broj pokrenutih istraga, broj podignutih optužnica, a posebno kada govorimo o broju pravosnažnih presuda - kaže ona.

Upozorila je i na poražavajuće podatke koji se tiču predmeta visoke korupcije gdje upravo, kako kaže, ona tužiteljstva koja bi trebala biti nadležna za predmete visoke korupcije pokazuju i najlošije rezultate na ovom polju.

Također je navedeno da je Europska unija u Bosni i Hercegovini posvećena podršci unapređenja vladavine prava kao jedne od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU. Nakon javnih debata "Pravo na pravdu" organiziranih u proteklih nekoliko godina u Sarajevu, Ured EU u BiH u narednom razdoblju organizira niz tematskih događaja na temu vladine prava u različitim gradovima u BiH.

Diskusije u drugim gradovima 

Poslije Zenice, Bihaća i Livna, javne diskusije će biti organizirane u Istočnom Sarajevu, Doboju, Trebinju, Mostaru, Bijeljini i Banjoj Luci.

Cilj je ovih događaja čuti glasove građana, izazove s kojima se suočavaju, ali i omogućiti raspravu s predstavnicima pravosuđa koji će predstaviti i dobre prakse i govoriti o svom radu.