U prostorijama Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezultati vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period januar - juni 2023. godine. Podatke su prezentirali predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.
Povećan deficit
Prema podacima, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22.77 milijardi KM, što je za 1,96 posto manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.
Ostvaren je izvoz iz Bosne i Hercegovine u vrijednosti od 8,91 milijardu KM, što je za oko 374 miliona KM, odnosno 4,03 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 milijardi KM, što je za samo 81 miliona KM odnosno 0,58 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Povećan je i ukupan ukupan vanjskotrgovinski deficit koji je iznosio 4,95 milijardi KM što je za 6,23 posto više u odnosu na isti period 2022. godine.
Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU uslijed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini.
Stabilizacija tržišta
U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023.godine je Evropska unija (73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza); zatim zemlje CEFTA-e (sa 17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.
Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska (16 posto izvoza i 18,08 posto uvoza), Srbija (12 posto izvoza i 13,84 posto uvoza), Njemačka (15,86 posto izvoza i 8,71 posto uvoza), Slovenija (8,79 posto izvoza i 8,37 posto uvoza) i Italija (8,56 posto izvoza i 7,74 posto uvoza).
