Visoki predstavnik Evropske unije Žozep Borelj (Josep Borrell) u petak je istakao važnost priprema za novo proširenje EU, koje bi podrazumijevalo pristupanje čak 10 novih država.
On je pozvao na brze pregovore o vremenskom okviru za njihov ulazak, kako bi se ubrzale njihove pripreme za članstvo. Borelj je posebno istakao da bi na listi potencijalnih novih članica trebale biti zemlje zapadnog Balkana, kao i Ukrajina.
Veliki izazov
Prema pouzdanim izvorima „Dnevnog avaza“, najviši zvaničnici Evropske unije već uveliko razmišljaju o planu da do 2030. godine prime države zapadnog Balkana, zajedno s Ukrajinom, u Evropsku uniju.
Ipak, ono što bi prethodilo tome jeste set velikih reformi, čije bi se provođenje zahtijevalo od svih država.
U vezi s tim, kao što je najavio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, uskoro bi trebali i zvanično početi pregovori između EU i Bosne i Hercegovine, nakon što je Parlament BiH usvojio pet proevropskih zakona koji se od naše zemlje zahtijevaju u okviru paketa EU.
Posljednja članica koja je primljena u Evropsku uniju je Hrvatska, još 2013. godine. U međuvremenu je opao interes država EU za proširenje, u čemu su posebno prednjačile Nizozemska i Francuska, a francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) zagovarao je koncept rješavanja problema unutar same Unije, pri čemu nije vidio kako bi nove države, demokratski i ekonomski potkapacitirane, mogle doprinijeti.
Crvene lampice
Sve to je dovelo do smanjenja entuzijazma među državama kandidatima, ali i snažnijeg utjecaja drugih sila na prostoru zapadnog Balkana, u prvom redu Kine i Rusije.
Ipak, agresija na Ukrajinu upalila je crvene lampice i u Briselu i u drugim evropskim centrima moći te je prepoznato da bi ostavljanje država kandidata i potencijalnih kandidata pred vratima moglo ujedno značiti i gubitak evropskog utjecaja.
U svjetlu nedavnih događaja, posebno eskalacije sukoba u Ukrajini, sam Borelj je naglasio da je ovaj konflikt ubrzao proces proširenja EU. On je apelirao na članice EU da zajedno definiraju jasne političke ciljeve kako bi se proces proširenja dodatno ubrzao.
- U tim uvjetima definiranje određenog horizonta, određenog vremenskog okvira, omogućit će državama članicama EU i kandidatima za članstvo da usmjere svoje napore - izjavio je Borelj nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU u Toledu.
Ova izjava predstavlja prekretnicu jer je prvi put da tako istaknuti zvaničnik iz Brisela direktno predlaže definiranje konkretnog vremenskog okvira za prijem novih članica u EU, a pred bh. zvaničnike, ali i cijeli zapadni Balkan stavlja veliku odgovornost da iskoriste jedinstvenu historijsku šansu.
Integracija u hodu
Očekuje se da će ova inicijativa pokrenuti dublje rasprave unutar Evropske unije o procesu pristupanja novih članica, kao i o koracima koji će biti potrebni da bi se taj proces olakšao i ubrzao. Jedna od ideja, koju je iznio Šarl Mišel (Charles Michel), predsjednik Evropskog vijeća, jeste da zemlje osjete dobrobiti pristupanja prije ulaska u EU.
Trenutno kandidati godinama poduzimaju bolne reforme kako bi usvojili stroge standarde Unije o svemu, od zakona o tržišnom natjecanju do pasoša za kućne ljubimce. Većina pogodnosti dolazi tek nakon što postanu članice, mnogo godina kasnije. U budućnosti bi mogli postojati načini za bržu integraciju u hodu. Primjerice, zemlja koja je ispunila standarde EU na svojim tržištima rada mogla bi se pridružiti evropskim shemama slobodnog kretanja radnika.
Posljednja članica koja je primljena u Evropsku uniju je Hrvatska, još 2013. godine.
