Bosna i Hercegovina je 15. decembra prošle godine dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Zbog promijenjene geopolitičke situacije, uzrokovane ratom u Ukrajini, našoj zemlji se djelimično „progledalo kroz prste“, s obzirom na to da nismo ispunili 14 uvjeta neophodnih za članstvo. Podsjetimo da su prije BiH kandidature dobile čak i Ukrajina i Moldavija.

14 prioriteta

Ipak, našoj zemlji i dalje ostaje obaveza ispunjavanja 14 prioriteta. Nakon dugogodišnjeg zastoja BiH je ipak uspjela napraviti određeni pomak. Tako su tokom ljeta Predstavnički dom i Dom naroda BiH usvojili pet zakona koji su važni na putu ka Evropskoj uniji.

Riječ je o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija Bosne i Hercegovine, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Prije toga su usvojeni Prijedlog zakona o vinima, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Da je optimističan po pitanju evropskog puta naše zemlje, otkrio je lider HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sastanka s Nerminom Nikšićem i Miloradom Dodikom 25. septembra u Mostaru, kazavši da smatra da bi u narednom periodu trebalo biti usaglašeno svih 14 uvjeta EU, te da će taj paket biti stavljen na dnevni red već na sljedećoj sjednici Vijeća ministara koja će biti održana 3. oktobra.

Činjenica da su prethodne evropske zakone podržali i zastupnici SNSD-a, nakon što su godinama kočili evropski put BiH, obećava da bi BiH u narednom izvještaju o napretku mogla, nakon dugo vremena, dobiti pozitivnu ocjenu.

Članstvo do 2030.

Naravno, proces pridruživanja EU ne zavisi u potpunosti ni od volje ni od ispunjavanja uvjeta, nego velikim dijelom i od odluka i spremnosti same Unije. U tom smislu, rat u Ukrajini doveo je do različitih promjena.

Tako je na inicijativu vlada Njemačke i Francuske grupa stručnjaka kreirala dokument u kojem se predlažu usvajanje novih mehanizama odlučivanja u EU, novi pristup proširenju EU, te osnivanje dodatnih formata saradnje evropskih zemalja, koji ne bi podrazumijevali samo članstvo u EU. Kako bi se povratila vjerodostojnost EU, autori predlažu da treba postaviti cilj za proširenje do 2030. godine, a kandidatske zemlje bi trebale raditi na ispunjavanju kriterija za pristupanje EU u okviru najranijeg mogućeg datuma ulaska.

Reforma uprave

U izvještaju za 2022. godinu rečeno je da je BiH ostvarila ograničen napredak u ovoj oblasti te su navedena četiri koraka koja bi BiH u ovoj godini trebala posebno ispuniti, a uključuju provođenje državnog strateškog okvira za upravljanje javnim finansijama 2021.-2025., reformu javne uprave, izmjene Zakona o državnoj službi te modernizaciju upravnog postupka i digitalizaciju usluga za preduzeća i građane.