U Bosni i Hercegovini godinama se kao mantra ponavljala da treba dati šansu mladima. To se posljednjih godina napokon počelo dešavati.
Naime, mladi ljudi u kasnim dvadesetim ili ranim tridesetim godinama danas obnašaju neke od najviših političkih funkcija u zemlji. No, je li to baš željena budućnost i rješenje kojem su se mnogi nadali?
Vijesti iz 2033.
Evo vam jedna slika. Vijesti iz 2033.: Članica Predsjedništva Sanja Vulić napisala je demonstrativno pismo Generalnoj skupštini UN-a tvrdeći da je skandalozni istup bošnjačkog člana Predsjedništva Harisa Zahiragića njegov lični stav, poručivši da će RS raspisati referendum o otcjepljenju ako se nastave udari na ovaj entitet.
Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Benjamina Karić posjetu Jerusalemu iskoristila je da napravi selfie u Al-aksi tokom džuma namaza poručujući kako je ona ubijeđena BiH ima rješenja za obustavu izraelsko-palestinskog sukoba te iskoristila priliku da građanima čestita nadolazeće kalendarske praznike.
Predsjednik Republike Srpske Draško Stanivuković na trgu Krajine u Banjoj Luci zalio se kantom crvene farbe koja simbolizira krv, želeći na taj način skrenuti pažnju na težak položaj Srba na Kosovu.
Premijer Federacije BiH Irfan Čengić istakao je da cijene osnovnih namirnica nisu narasle 20 posto, nego građani sad kupuju 20 posto manje, dok je premijer Kantona Sarajevo Redžo Lemezan u zvaničnu proceduru uputio zahtjev da se za sve zaposlene u ovom kantonu uvede obavezan odlazak na džumu.
Ako vam sve ovo zvuči pretjerano iskarikirano, uzmite u obzir da su svi navedeni kadrovi upravo na korak od toga da budu na navedenim funkcijama, a opisane izjave i potezi ne pretjerano radikalniji od poteza i izjava koje dotični čine u sadašnjici. I da su oni izgledna budućnost Bosne i Hercegovine i nosioci najviših funkcija.
Zapanjujuća sličnost
Naravno, svi oni pripadaju različitim političkim opcijama i narodima, no između njih uglavnom postoji zapanjujuća sličnost. Naime, svi su nacionalno ostrašćeni i skrojeni po vladajućem nacionalističko-konzevrativnom narativu naroda iz kojeg potiču. Za razliku od starijih kolega, ti narativu su u njihovom slučaju prevazišli stranačke razlike, pa nije ni važno jesu li članova SDA ili SDP-a, SNSD-a ili PDP-a. Oni imaju vrlo labave političke principe i uvjerenja, pa su ih skloni po potrebi i interesu mijenjati. Oni su odrasli uz društvene mreže, od malena su navučeni na lajkove i sherove, pa će za što veći broj njih biti spremni napisati, uraditi i reći sve što njihovoj čitalačkoj publici bude milo. Oni su odrasli u dejtonskoj BiH i srasli s njenim sistemom. Za bolje ne znaju, pa im je to sasvim normalno.
I oni su budućnost koja neminovno dolazi da vlada Bosnom i Hercegovinom. Stoga, kada su pojedini maštali da će se pojaviti nekakve mlade snage koje će preokrenuti točak historiji u BiH ka progresiji, trebali su prije svega postaviti pitanje čiji obrazovni i politički sistem je odgajao te mlade.
Porazni podaci
Svaka druga mlada osoba bi zbog traženja posla napustila Bosnu i Hercegovinu (BiH), rezultati su to ankete koju su provele krovne organizacije mladih, Vijeće mladih Federacije BiH, Omladinski Savjet Republike Srpske (RS) i Vijeće mladih Brčko Distrikta o stavovima mladih o pojedinim pitanjima. Na pitanje da li vjeruju u institucije vlasti, 88.5 posto mladih je odgovorilo negativno, a 62.8 posto ih ne vjeruje u bilo kakve institucije.