U odnosu na period prije dvije godine cijene pojedinih artikala drastično su niže, ali bez obzira na povremene oscilacije, cijene hrane na kraju svakog mjeseca bilježe rast.
Litar ulja
Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, hrana i bezalkoholna pića u avgustu bili su skuplji za 0,6 posto u odnosu na juli, te za 4,7 posto u odnosu na avgust prošle godine. Ne tako davno s nevjericom smo gledali u flašu jestivog ulja koja je koštala i 5,7 KM, ili mlijeka koje smo plaćali po 2,8 KM, dok su cijene ovih artikala danas 2,6, odnosno 1,85 KM. Ipak, ukupna cijena potrošačke korpe, zahvaljujući artiklima poput putera od 25,8 KM ili kafe sa 18,5 KM po kilogramu, blizu je 3.000 maraka.
- To pokazuje koliko je tržište haotično. Puno stvari se dešava spontanim reakcijama onih koji se bave određenom vrstom proizvodnje, a zbog uslova u kojima se proizvodnja obavlja proizvođači cijenama žele preduprijediti rizike koji ih očekuju. U svemu tome nema pravila - kaže ekonomski stručnjak Željko Rička.
Profit trgovaca
U kompletnom haosu u kojem cijene goriva padnu, pa ponovo rastu, kad se najavljuje poskupljenje plina, a vjerovatno i struje, u cijeni proizvoda teško je procijeniti šta su realni troškovi proizvodnje, a šta profit proizvođača i trgovaca.
- Naprimjer, toliko je sad novih artikala hljeba i peciva da čovjek ne može da kaže je li hljeb poskupio ili ne. Vidim proizvode od 300, 450 grama, ili je pomiješano s nečim pa je raženi ili neki drugi hljeb. Stvara se jedna zaštitna mjera od proizvođača kako bi se suštinska promjena cijene prikrila - pojašnjava Rička.
Pogrešna slika
Inflacija u BiH u aprilu je iznosila oko 14 posto, u junu 1,9, a trenutno je na 4,7 posto. Upoređujući ove podatke, Rička kaže da bi, umjesto CPI indeksa koji je zasnovan na baznom indeksu iz 2015. godine, pravilnije bilo koristiti prosječan evropski indeks ili potrošačku korpu, jer trenutno imamo pogrešnu sliku, a s njom i pogrešne preporuke i mjere.
