Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) podnijet će danas 5. izvještaj o stanju u BiH Vijeću sigurnosti UN-a.

Šmit je u izvještaju naveo da se stanje u BiH pogoršava zbog stalnih i sve agresivnijih napada dužnosnika iz reda bosanskih Srba na same temelje Dejtonskog sporazuma.

Osporavanje mandata

Šmit je, u skladu sa svojim mandatom, Vijeću sigurnosti poslao na razmatranje redovni šestomjesečni izvještaj o stanju u BiH kako su to činili svi njegovi prethodnici na toj dužnosti.

Za razliku od njih Šmit, čija je zadaća nadzirati i osigurati poštivanje Dejtonskog sporazuma, suočen je i s učestalim pokušajima iz Republike Srpske da se ospori njegov mandat, odnosno zakonitost njegovog imenovanja, jer ga je na tu poziciju postavio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) dok je formalna potvrda na Vijeću sigurnosti UN-a izostala.

Šmit je upozorio i na tu činjenicu navodeći u izvještaju kako je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik “namjerno izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi potkopao Dejtonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države, i kako bi delegitimirao moj (Šmitov) mandat”.

Podsjetio je kako je Dodik poduzeo korake kojima pokušava potkopati djelovanje Ustavnog suda BiH čije odluke ne želi prihvatiti te onemogućiti djelovanje visokog predstavnika prijeteći mu pri tom i hapšenjem dođe li na teritorij RS.

Uz to forsira odluke koje de facto predstavljaju pripreme za secesiju tog entiteta čime dovodi u pitanje mir i stabilnost u regiji, stoji u izvještaju.

Potreba izborne reforme

Šmit smatra važnim što je Srbija pokazala spremnost na poštivanje teritorijalnog integriteta BiH, dok Dodik zagovara raspad te zemlje i poziva na ujedinjenje RS i Srbije.

Visoki predstavnik je ocijenio kako je važno da u periodu sve većih izazova BiH ipak ima funkcionalnu vlast koja je spremna provoditi reforme, što je dokazala usvajanjem nekoliko zakona iz reformskog paketa na kojemu insistira Evropska komisija.

Uz rješavanje pitanja statusa državne imovine, borbu protiv korupcije te jačanje vladavine prava, Šmit je kao važno pitanje u BiH izdvojio i potrebu izborne reforme kako bi se provele sve presude Evropskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija u izbornom procesu.

- Provedba (presuda) je i dalje ključna za osiguranje odgovarajuće ravnoteže između prava konstitutivnih naroda i prava pojedinca. Ova prava se mogu uskladiti na dobrobit svih, a pitanje provedbe ovih presuda kao i odluka Ustavnog suda BiH treba riješiti u najkraćem mogućem roku - smatra Šmit.

Vlasti RS i ovoga puta pokušale su ublažiti efekte izvještaja visokog predstavnika pa su Vijeću sigurnosti poslale svoj “izvještaj” prebacujući svu krivicu za probleme u BiH na Šmita, ali i SAD koji je Dodika i njegove najbliže saradnike kaznio sankcijama. Takvi dokumenti šalju se Vijeću sigurnosti već 12 godina, ali oni nikada nisu razmatrani u UN-u.

Obraćanje Komšića

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić danas će se umjesto Šmita obratiti na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Prema ranijoj najavi, Komšić će na sjednici održati govor povodom situacije u Bosni i Hercegovini što je ujedno i jedina tačka dnevnog reda današnjeg zasjedanja ovog tijela.