Na današnji dan 1932. godine, umro je Josip Vancaš, bh. arhitekt mađarskog porijekla, tvorac kapitalnih djela širom BiH, od kojih su najpoznatije i najvrednije znamenitosti Sarajeva poput Katedrale, Predsjedništva BiH, Pošte, Hotela “Central”...
Josip Vancaš studirao je na Visokoj tehničkoj školi u Beču, a zatim radio u ateljeu F. Felnera (Fellner) i H. Helmera u svojstvu crtača na projektima za neka pozorišta, pa i za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Na poziv bosanske vlade, 1883. godine, došao je u Sarajevo, gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Proučavao je bosansko narodno graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih karakterističnih elemenata ostvariti "bosanski stil". Za vrijeme boravka i rada u Bosni (1883.-1921.) sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, šest hotela i kafana.
Izgradio Katedralu u Sarajevu
Za izgradnju Katedrale u Sarajevu odlikovan je viteškim križem Franje Josipa I 1889. godine, dok ga je papa Lav XIII odlikovao viteškim križem Sv. Georga. Izgradio je i sve ostale katoličke crkve u Sarajevu, izuzev crkve Sv. Vinka i crkve Sv. Josipa. Ističe se i zgrada Glavne Pošte u Sarajevu, koja važi za njegovo arhitektonski najznačajnije djelo, jer je predstavljala za to vrijeme tehnički i tehnološki najsavremeniji graditeljski poduhvat na Balkanu. Također, značajan objekat je i Sjemenište Sv. Ćirila i Metodija, zbog kojeg je dobio naklonost pravoslavnih stanovnika Sarajeva.
Vancaš je bio i zastupnik u Saboru BiH, te je, 1911. godine, podnio rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u Bosni i Hercegovini. Bio je veoma svestrana ličnost, čemu svjedoče podaci da je jedno vrijeme bio solista Muškog pjevačkog zbora u Sarajevu i povremeno dirigent. Osim toga, bio je zamjenik gradonačelnika Sarajeva i predsjednik Hrvatske katoličke udruge (HKU). Penzionisao se 1921. godine, te preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života.
Danas jedna od ulica u centru Sarajeva nosi Vancaševo ime.
Rođen Mihajlo Miša Blam, slavni srbijanski džez muzičar
1947. - Rođen Mihailo Miša Blam, srbijanski džez muzičar, kontrabasist, kompozitor, džez publicist, aranžer i muzički pedagog. Krajem šezdesetih svirao je u Beogradskoj filharmoniji i položio audiciju za Berlinski radijski orkestar pod upravom maestra Karajana. Bio je i član Akademskog kamernog orkestra i Simfonijskog orkestra Doma JNA. Sredinom sedamdesetih postao je član Velikog narodnog orkestra Radio-televizije Beograd, a u periodu 1978.−1989. i član Velikog džez orkestra (Big Band) RTB-a.
37. - Rođen rimski car Neron, jedan od najizopačenijih vladara u rimskoj historiji. Vladajući despotski, ubio je mnoge ugledne Rimljane i konfiskovao im imovinu. Pogubio je čak i majku i vaspitača, filozofa Lukija Seneku. Navodno je podmetnuo požar koji je 64. uništio veliki dio Rima, pa se 68. godine ubio prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom narodnog nezadovoljstva.
1675. - Umro holandski slikar Jan fan Delft Fermer (Vermeer), majstor u slikanju svjetlosti, koji se ubraja među najveće umjetnike u historiji slikarstva, iako je izradio samo 40-ak slika. Najpoznatija djela: "Žena s pismom", "Devojka s đerdanom", "U ateljeu", "Mljekarka", "Čas muzike", "Djevojka s turbanom", "Pogled na Delft", "Uličica u Delftu".
1801. - Ubijen Hadži Mustaša-paša (Hacı Mustafa Sinikoglu Pasa), paša Smederevskog sandžaka od 1793. do 1801. godine. Došao je na poziciju beogradskog muhafiza, naslijedivši Abu Bekira i ostao zapamćen po veoma dobrom odnosu prema srpskoj raji, zbog čega su ga i nazivali „srpskim ocem“.
Rođen Gustav Ajfel, graditelj najpoznatijeg tornja u Parizu
1832. - Rođen francuski inžinjer Aleksandar Gustav Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel), graditelj tornja u Parizu nazvanog njegovim imenom. Bio je specijalista za čelične konstrukcije i mostove i među prvima je primijenio pneumatsku gradnju temelja velikih mostova.
1840. - Kovčeg s posmrtnim ostacima francuskog cara Napoleona Prvog položen u "Dom invalida" u Parizu, 19 godina nakon njegove smrti u izgnanstvu na ostrvu Sveta Jelena.
1852. - Rođen francuski fizičar Antoan Anri Bekerel (Antoine Henri Becquerel), pronalazač radioaktivnih zraka (Bekerelovi zraci) iz uranskih jedinjenja, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1903. godine. Njemu u čast mjerna jedinica za radioaktivnost nazvana je "bekerel".
1859. - Rođen poljski ljekar i filolog Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr. Esperanto (onaj koji se nada). Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od svih vještačkih jezika.
Ubijen poglavica Sijuksa "Bik Koji Sjedi"
1890. - Ubijen poglavica indijanskog plemena Sijuks "Bik Koji Sjedi" (engl. Sitting Bull), na osnovu naredbe povjerenika Vlade SAD u rezervatu u Južnoj Dakoti. Poglavica Sijuksa je predvodio indijanska plemena, odnosno savez plemena poznat kao "Dakota", u bici kod Litl Big Horna 1876. protiv američke Sedme konjičke divizije kojom je komandovao Džordž Kaster (George Custer).
1897. - Umro francuski pisac Alfons Dode (Alphonse Daudet), autor "Tartarinove trilogije", remek-djela francuske humorističke proze. Najpoznatija djela: "Pisma iz mog mlina", "Tartaren Taraskonac", "Nabob", "Safo", "Numa Rumestan", "Kraljevi u izgnanstvu", "Besmrtnik".
1949. - Rođen Don Džonson (Johnson), američki filmski glumac. Proslavio se glavnom ulogom Sonija Kroketa (Sonny Crockett) u veoma uspješnoj policijskoj tv-seriji „Poroci Majmija“. Kasnije je glumio i glavnu ulogu u seriji „Nash Bridges“.
1962. - Umro Ibrahim ef. Fejić, sedmi po redu reisu-l-ulema u SFR Jugoslaviji. U svom desetogodišnjem djelovanju na ovom položaju naročito je radio na saniranju prilika u Islamskoj zajednici i normalizaciji odnosa s novom vlasti, te suzbijanju revanšizma.
Umro Volt Dizni, tvorac modernog crtanog filma
1962. - Preminuo Čarls Lajton (Charles Laughton), engleski glumac, reditelj, scenarist i producent. Jedini film koji je samostalno režirao - uznemirujući triler „Noć lovca“ iz 1955. godine - propao je na kino-blagajnama, ali se danas smatra remek-djelom koje je bilo decenijama ispred svog vremena. Glumio je do kraja života, uključujući „Advise and Consent“, političku dramu koju je snimao umirući od raka kostiju.
1966. - Umro američki režiser Volt Dizni (Walt Disney), autor stripova, filmski animator i producent, tvorac modernog crtanog filma, koji je 29 puta dobio nagradu Oskar. Proslavio se krajem dvadesetih godina 20. vijeka osmislivši lik Mikija Mausa (Mickey Mouse). Njegovi crtani filmovi "Snježana i sedam patuljaka", "Pepeljuga", "Petar Pan", "Bambi", "Pinokio", "Alisa u zemlji čuda" i stripovi "Paja Patak", "Tri praseta" popularni su i danas širom svijeta. Prema njegovoj zamisli, uređeni su zabavni parkovi "Disneyland" u Kaliforniji i "Disney World" u Floridi.
2000. - Zatvorena nuklearna centrala u Černobilu u Ukrajini u kojoj je 26. aprila 1986. eksplodirao jedan blok central, izazvavši najtežu nuklearnu katastrofu od početka upotrebe nuklearnih centrala.
2018. - Umrla Milunka Lazarević, srbijanska i jugoslavenska šahistkinja i novinarka. Dugo godina bila je najjača igračica Jugoslavije te kandidatkinja za Svjetsko prvenstvo u šahu za žene.