Na današnji dan 1950. godine, u Sarajevu je rođen Zijah Sokolović Zike, doajen bosanskohercegovačkog glumišta i reditelj.

Ostvario je veoma zapažene uloge u brojnim filmovima, kao što su “Motel Nana”, “Kao rani mraz”, “Čitulja za Eskobara”, “Otac”, “Konjanik”, “Ledina”, “Remake”, “Bella Block – Im Namen der Ehre”, “Barabe!”, “Outsider”, “Gluvi barut”, “Karneval, anđeo i prah”… A televizijski gledaoci ga najviše pamte po ulogama u serijama “Ljubav, navika, panika”, “Praonica”, “A sada Zijah”, “Memoari porodice Milić”, “Zaboravljeni” i mnogim drugim.

Glumac je…

Zijahova monodrama “Glumac… je glumac… je glumac”, čija je premijera održana 1977. godine u Kamernom teatru 55 u Sarajevu, koju se sam režirao i u njoj igrao, prevedena je na njemački, engleski, francuski i poljski jezik te igrana u dvadeset zemalja svijeta.

U pokušaju da sublimira sve događaje i emocije koje su ga okruživale i ispunjavale 90-ih godina prošlog vijeka, Zijah Sokolović napravio je i monodramu “Kabares, Kabarei”, s kojom i danas nastupa po cijelom Balkanu.

Živi u Beču

Od januara 1992. godine, Sokolović živi u Beču. Direktor je dječijeg pozorišta Theaterland u Salzburgu, profesor na katedri za glumu Bruckner konzervatorija u Lincu, umjetnički direktor pozorišnog festivala Dežela gledališća u Ljubljani i umjetnički vođa projekta Dramatično društvo.

Za svoj umjetnički rad dobio je brojne nagrade, između ostalih: dvije Sterijine nagrade, četiri zlatna Lovorova vijenca, tri zlatne kolajne na Festivalu monodrame i pantomime, Zlatnu arenu, Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, prvu nagradu Međunarodnog festivala Ptuj…

Rođen francuski pisac Žan Rasin

1639. - Rođen francuski pisac Žan Rasin (Jean Racine), istaknuti predstavnik klasicizma, koji je do savršenstva doveo francusku tragediju, uprostio radnju i insistirao na psihološkoj analizi ljudskih, naročito ljubavnih strasti. Pisao je veoma melodičnim stihovima. Djela: tragedije "Andromaha", "Fedra", "Britanikus", "Berenisa", "Mitridat", "Atalija", komedija "Parničari".

1666. - Umro italijanski slikar Đovani Frančesko Barbieri (Giovanni Francesco), poznatiji kao Gverčino (Guercino), pripadnik Bolonjske slikarske škole, vodeći barokni majstor. Najviše je oslikavao crkve i palace, a posebno je poznat po kompoziciji "Aurora" u rimskoj palači Kasino Ludovizi, koja je jedan od najljepših primjera iluzionističkog slikarstva.

1858. - Rođen italijanski kompozitor Đakomo Pučini (Giacomo Puccini), čije se opere odlikuju tipično italijanskim karakteristikama: jakim emocijama, patetičnošću i sentimentalnošću. Djela: opere "Boemi", "Toska", "Madam Baterflaj", "Manon Lesko", "Djevojka sa Zapada", "Đani Skiki", "Turandot" (nedovršena).

1866. - Rođena Keti Palus (Kathe Paulus), prva njemačka padobranka i izumiteljica prvog sklopivog padobrana. U to vrijeme, 1910. godine, padobran je nazvan "aparat za spašavanje aeronauta“.

Kosta Racin, utemeljitelj moderne makedonske književnosti, rođen na današnji dan

1880. - Umrla engleska književnica Džordž Eliot (George Eliot), koja je pod pseudonim Meri En Evans (Mary Ann) objavljivala svoja djela koja su realistički opisivala englesku provinciju. Djela: romani "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".

1908. - Rođen Kosta Kočo Racin, makedonski književnik, utemeljitelj moderne makedonske književnosti. Prvo literarno djelo koje je Racin napisao bili su “Sinovi gladi“, a objavljeno je 1928. godine u zagrebačkom listu "Kritika". Njegova zbirka pjesama "Beli mugri" (Bijele zore) utemeljila je makedonski poetski modernizam.

1925. - Rođena Irena Kolesar, pozorišna, filmska i televizijska glumica. S nepunih 17 godina otišla je u partizane (1943.) i postala borac Trinaeste proleterske brigade - Rade Končar. Glumac Joža Gregorin uključio ju je u pozorišnu družinu te brigade, a nakon toga postala je članica Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske. Poslije oslobođenja vratila se u Zagreb 1945., gdje je primljena u dramski ansambl Hrvatskog narodnog kazališta. Godine 1947., glumila je glavnu ulogu mlade neustrašive partizanke s mora u prvom jugoslavenskom poslijeratnom cjelovečernjem igranom filmu “Slavica”. Ta uloga napravila je od Irene prvu pravu glumačku zvijezdu na prostoru naše regije.

Rođena Semka Sokolović-Bertok, jedna od najvećih i najpopularnijih diva regionalnog glumišta

1935. – U Sarajevu je rođena Semka Sokolović-Bertok, jedna od najvećih i najpopularnijih diva regionalnog glumišta. Debitirala je u filmu "U mreži" 1956. godine, a tokom svoje duge karijere glumila je u više od 60 filmova od kojih su mnogi bili nominovani za brojne filmske nagrade. Najpoznatiji filmovi su: „Divlji anđeli“, „Variola vera“, „Azra“, „Praznik u Sarajevu“, „Kod amidže Idriza“, „Grbavica“... Ostvarila je također zapažene uloge i u tv-serijama „Bolji život“, „Naši i vaši“, „Velo misto“, „U registraturi“, „Bitange i princeze“, „Vratiće se rode“...

Semka je preminula u Zagrebu 4. marta 2008., u 73. godini, od posljedicu moždanog udara.

1940. - U saobraćajnoj nesreći poginuo američki pisac i scenarist Natanijel Vest (Nathanael West), slikar užasa ljudske sudbine. Djela: romani "Gospođica usamljena srca", "Dobar milion", "Dan skakavca".

1944. - Umro američki filmski glumac Hari Lengdon (Harry Langdon), komičar koji se pojavljivao u vodvilju i nijemim filmovima, jedan od najupečatljivijih likova američke burleske u doba nijemog filma. Filmovi: "Siledžija", "Dugačke pantalone", "Troje su već gomila".

1945. - Rođena Dajen Sojer (Diane Sawyer), američka novinarka i jedno od najpopularnijih TV lica američke kuće ABC. Poznata je kao žena koja je intervjuirala gotovo sva važna imena svjetskog političkog vrha, uključujući i bivšeg američkog predsjednika Džordža Buša (George W. Bush), iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada (Mahmoud Ahmadinejad), kao i nekadašnjeg, ozloglašenog predsjednika Iraka Sadama Huseina (Saddam Hussein).

Umrla srbijanska književnica i novinarka Milica Jakovljević Mir-Jam

1952. - Umrla srbijanska književnica i novinarka Milica Jakovljević Mir-Jam. Novinarsku karijeru započela je u beogradskim „Novostima”, a nastavila u „Nedeljnim ilustracijama”. Pod pseudonimom Mir Jam objavila je više ljubavnih priča i romana. Jedna je od samo tri žene, među sto najznačajnijih srpskih novinara, uvrštene u monografiji o dva vijeka srpskog novinarstva (1791–1991). Vrijednost njenih romana predstavlja detaljno i autentično dočaravanje života građanske klase u međuratnoj Jugoslaviji, koje joj je donijelo nadimak Džejn Ostin srpske književnosti.

1969. - Preminuo američki filmski režiser austrijskog porijekla Džozef fon Šternberg (Josef von Sternberg), vizuelni perfekcionista, majstor osvjetljenja i kontrasta. Široj javnosti je poznat po saradnji sa slavnom glumicom Marlen Ditrih (Marlene Dietrich). Filmovi: "Podzemlje", "Plavi anđeo", "Maroko", "Jedna američka tragedija", "Šangaj ekspres", "Plava Venera", "Crvena kraljica", "Đavo je žena", "Šangajsko podzemlje", "Makao".

1976. - U saobraćajnoj nesreći poginuo Slobodan Đurić, srbijanski pozorišni, filmski i TV glumac i reditelj. Ostao je upamćen po glavnoj ulozi u komediji „Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo“. Imao je 32 godine kada je poginuo i bio je na vrhuncu svoje karijere.

1978. - Rođen Edin Osmić poznat kao Edo Maajka, bosanskohercegovački reper i hip-hop tekstopisac. Albumi: „Slušaj mater“, „No sikiriki“, „Stigo ćumur“, „Balkansko a naše“, „Štrajk mozga“, „Put u plus“, „Moćno“.

Preminuo Pedi Ešdaun, bivši visoki predstavnik EU za BiH

1979. - Umro američki filmski producent, scenarist, glumac i režiser Deril Frensis Zanuk (Darryl Francis Zanuck), koji je 1933. osnovao filmsku kompaniju "20th Century Fox ". Bio je jedna od najvažnijih, najmoćnijih i najutjecajnijih ličnosti studijskog sistema klasičnog Holivuda te najdugovječniji od svih mogula iz tog perioda. Za vrijeme svoje karijere tri puta je osvojio Oskara.

1989. - Umro irski pisac Semjuel Beket (Samuel Beckett), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1969. Dramom "Čekajući Godoa", najznačajnijim dramskim tekstom epohe, koju je napisao 1953., otvorio je eru "drame apsurda". Živio u Francuskoj i pisao na francuskom jeziku, smatrajući da se tek na stranom jeziku može pisati bez stila, što je bio njegov ideal. Ostala djela: roman "Marfi", trilogija "Moloa", "Malone umire", "Neimenljivi", drame "Kraj igre", "Posljednja traka", "Igre bez riječi", "Srećni dani", "Igra", "Ne ja".

2018. - Preminuo Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), britanski političar i bivši visoki predstavnik Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.