TREND PADA IZVOZA

Pravilo "Proizvodi što više, troši manje i ne kradi" u BiH je prekršeno

Moram reći da se situacija neće promijeniti bez jednog kompletnog reseta, kaže Halilbegović

Zabilježen pad izvoza. Ivica Galovic/PIXSELL

Alen Bajramovic

26.12.2023

U periodu januar - novembar 2023. godine ukupan izvoz iz BiH iznosio je 15,47 milijardi KM, što je za 6,6 posto manje nego u u prvih 11 mjeseci prošle godine, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH. U istom periodu za 2,6 posto smanjen je i obim uvoza, čija je vrijednost iznosila 25,49 milijardi KM.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 10,01 milijardi KM – navode iz Agencije za statistiku BiH.

Izvoz u zemlje CEFTA-e manji je za 4,2, a u zemlje EU za 7,4 posto nego u istom periodu 2022. godine. Disbalans između izvoza i uvoza, kaže finansijski stručnjak Sanel Halilbegović, profesor Internacionalnog Burch univerziteta, rezultat je dugogodišnjeg sistemskog uništavanja i pljačkanja svega bosanskohercegovačkog.

- Nažalost, moram reći da se situacija neće promijeniti bez jednog kompletnog reseta, koji može doći isključivo akcijom građana, ma koja partija bila vladajuća. Jedini pozitivan skor kojeg BIH drži je pozitivan izvoz, ali mlade radne snage. Zarad profita i dobrobiti nekolicine ovdje ispašta više od dva miliona ljudi, jer svaki, ali bukvalno svaki političar i vlastodržac isključivo gleda kratkovido. Njima je horizont skraćen na onoliko koliko treba do novih izbora – kaže profesor Halilbegović.

Halilbegović: Sva tri kraka su komprimitirana. Avaz

Ističe da je sindrom “ko će manje uraditi” odavno van svih mogućih tolerancija.

- U svijetu javne ekonomije, pa i bilo koje vrste ekonomije, poznat je “tronožac” - proizvodi što više možeš, troši manje nego što proizvodiš i, najbitnije, ne kradi. U tom tronošcu svaki od tri kraka u BiH je opasno kompromitiran. S ovim nezaustavljivim rastom uvoza BiH je sebe dovela u situaciju da iskljušivo zavisi od milosti onih od kojih uvozi, a da tragedija bude veća sve ovo se dešava u doba kada su pametne države shvatile da se moraju okrenuti deglobalizaciji, oslanjanju na sopstvenu proizvodnju i njenoj promociji – dodaje Halilbegović.

Nasuprot tome, upozorava naš sagovornik, politički lideri se iz petnih žila trude da unište i oblasti u kojima smo imali i potencijal i rezultate, poput poljoprivrede i stočarstva.

- Bez svakodnevnog osvrtanja na značenje “tronošca”, BiH će zauvijek ostati visoko zavisna i “šepava” ekonomija. Postoje mnogi primjeri svjetskih ekonomija koje bukvalno nemaju ništa, nikakve prirodne resurse ni predispozicije za pozitivnim trgovinskim balansom, ali im je ipak odnos između izvoza i uvoza ili blago pozitivan, ili skoro pa pozitivan. BiH ima sve predispozicije, ali nažalost ima i one koji su, zarad isključivo lične dobrobiti, spremni da učine sve da te predispozicije anuliraju – zaključuje profesor Sanel Halilbegović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.