Na današnji dan 1977. godine, u avionskoj nesreći koja se dogodila na letu iz Beograda prema Sarajevu, život je izgubio Džemal Bijedić zajedno sa svojom suprugom Razijom, od koje se nije odvajao gdje god da je išao. U nesreći je poginulo još šest putnika i članova posade. Ni danas nije razriješena misterija o ovoj nesreći, jer su postojale osnovane sumnje da je namještena, a razlog je bio, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, to što ga je Josip Broz Tito vidio kao svog nasljednika na čelu bivše Jugoslavije.
Bosanskohercegovački političar Džemal Bijedić, koji je rođen 12. aprila 1917. godine u Mostaru, jedan je od najutjecajnijih i najistaknutijih Bošnjaka 20. vijeka. Nakon Drugog svjetskog rata zbog velikih zasluga u odbrani zemlje od okupatora, kao i u Komunističkoj partiji Jugoslavije, u koju se uključio još kao student, obavljao je brojne visoke funkcije u SFRJ, između ostalih, bio je predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju imenovan za predsjednika jugoslavenskog Saveznog izvršnog vijeća, 1971. godine.
Najomiljeniji političar
U vrijeme ustavnih promjena krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Bijedić se zalagao za ravnopravnost republika u jugoslavenskoj federaciji, te ravnopravnost naroda unutar Bosne i Hercegovine. Borio se za integraciju Hrvata zapadne Hercegovine, afirmaciju nacionalnog identiteta Muslimana i integraciju Bosanske krajine u šire bosanskohercegovačke političke, ekonomske i kulturne tokove. Osim toga, organizator je tadašnje bh. privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija.
Bijedić je bio porodičan čovjek kojeg su svi voljeli i jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se do posljednjeg daha borio svim srcem. Na sarajevskom groblju Bare, gdje je ukopan Džema, kako su ga zvali odmilja, svake godine na dan njegove pogibije okupe se poštovaoci njegovog lika i djela, kako bi odali počast ovom bh. velikanu.
Osnovana Lima, glavni grad Perua
1535. - Španski osvajač Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro) osnovao Limu, danas glavni grad Perua.
1689. - Rođen Šarl Luj de Sekonda Monteskje (Charles-Louis de Secondat Montesquieu), francuski filozof, tvorac tzv. teorije o podjeli vlasti. Autor je kapitalnog djela „Duh zakona“ u kojem je razvio teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.
1778. - Engleski moreplovac i istraživač Džejms Kuk (James Cook) otkrio Havaje, koje je nazvao Sendvička ostrva.
1882. - Rođen engleski pisac Alen Aleksander Miln (Alan Alexander Milne), autor veoma popularnih romana za djecu: "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestero".
1886. - Francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner (Antoine Pevsner), rođen je na današnji dan. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstraktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora počivati na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.
1892. - Rođen američki filmski glumac, simpatični "debeljko" Oliver Norvel Hardi (Hardy), čiji neponovljivi gegovi u paru sa Stenom Lorelom i sada zasmijavaju publiku širom svijeta. Najpoznatiji filmovi: "Mi iz Oksforda", "Dva dobra drugara", "Fra đavolo", "Veliki posao", "Udri brigu na veselje", "Naša žena", "Na Divljem zapadu".
Rođen slavni američki glumac Keri Grant
1904. - Arčibald Aleksander Lič (Archibald Alec Leach), poznatiji kao Keri Grant (Cary), rođen je na današnji dan. Slavni američki filmski glumac iskazao se kao sjajan komičar, ali i kao tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka (Hitchcock). Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo anđeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sjever - sjeverozapad", "Šarada".
1909. - Rođen srbijanski pisac Oskar Davičo, koji je između dva svjetska rata pripadao grupi ljevičarskih pisaca nadrealista. Djela: zbirke pjesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", "Flora", "Tropi", "Kairos", "Trema smrti", romani "Pesma", "Beton i svici", "Radni naslov beskraja", "Ćutnje", "Gladi", "Tajne", "Bekstva", "Zavičaji", "Gospodar zaborava".
1913. - Američki pozorišni i filmski glumac Dejvid Denijel Kaminski (David Daniel Kaminsky), poznat kao Deni Kej (Danny Kaye), rođen je na današnji dan. Bio je sjajan komičar, koji se angažovao i u UNICEF-u. Filmovi: "Čudo od čovjeka", "Momak iz Bruklina", "Pjesma se rodila", "Tajni život Voltera Mitija", "Revizor".
1936. - Umro engleski pisac Radjard Kipling (Rudyard Kipling), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1907. godine. Djela: "Knjiga o džungli", "Hrabri kapetan", "Kim", "U bijelom i crnom", "Priče za djecu", "Istinite priče".
Rođen Dario Džamonja, bh. novinar i pisac
1955. - Rođen Dario Džamonja, bosanskohercegovački novinar i pisac kratkih priča. Bio je kolumnist “Slobodne Bosne” i “Oslobođenja” te urednik u časopisu “Lica”. "Priče iz moje ulice" bila je njegova prva debitantska knjižica od svega 50-ak stranica, koju je objavio 1979. godine. Slijedi "Zdravstvena knjižica" 1985. godine, potom "Priručnik" 1988. godine, "These days" 1989. godine. Za svog života objavio je 10 knjiga koje su svojevrsne svjedodžbe o vremenu u kojem je stvarao. Preminuo je 15. oktobra 2001. u Sarajevu.
1955. - Kevin Kostner (Costner), američki filmski glumac i reditelj koji često sam producira svoje filmove, danas slavi 69. rođendan. Jedan od njegovih najuspješnijih filmova je „Ples s vukovima“ (1990.) koji je bio nominiran za 12 Oskara, a osvojio ih je sedam, među kojima je dva Oskara dobio i Kostner lično - u kategorijama za najbolji film i za najboljeg reditelja. Uspjeh i popularnost je povećao već sljedećim filmom „Tjelohranitelj“ (1992.), s poznatom pjevačicom Vitni Hjuston (Whitney Houston).
1968. - Rođena Dragana Mirković, srbijanska folk pjevačica koju mnogi smatraju najvećom estradnom zvijezdom '90-ih na prostoru bivše Jugoslavije.