„Doprinos Džemala Bijedića bosanskohercegovačkoj ravnopravnosti“ naziv je okruglog stola koji je danas održan u Muzeju Hercegovine Mostar. Događaj je organiziran povodom 47. godišnjice tragične smrti Džemala Bijedića, jednog od najistaknutijih bh.političara, predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV) bivše Jugoslavije, a koji je na današnji dan 1977. godine sa suprugom Razijom i saradnicima poginuo u avionskoj nesreći na brdu Inač kod Kreševa.
Prof. dr. Enes Durmišević koji je govorio o temi „Džemal Bijedić – bosanski integralist” ukazao je na to da je Bijedić kao Bošnjak zauzeo najvišu funkciju u Titovoj Jugoslaviji te da je riječ o izuzetno značajnoj ličnosti.
Svjestan situacije
Naveo je da je Bijedić, zapravo, bio vrlo svjestan situacije u kojoj je djelovao.
- Bila je tu grupa Bosanaca, ja ću ih tako nazvati, a među njima Džemal, koji su učinili da Bosna bude ne baš ravnopravna, ali uveliko je to njihova tendencija i uvjetno bi se moglo kazati da poslije njegove smrti Bosna ili tih godina, Bosna počinje da tone - rekao je, između ostalog, prof.Durmišević.
Senadin Lavić je održao predavanje o temi „Džemal Bijedić - Afrimacija bosansko-hercegovačke republike i nacije“, a naglasio je da je životni cilj Bijedića i većine komunista s njim, u to vrijeme, bio taj da BiH bude afirmirana kao ravnopravna republika u sklopu jugoslavenske federacije, a da Bošnjaci, tada muslimani, budu ravnopravan narod s drugim narodima Jugoslavije.
Prof. dr. Osman Sušić čija je tema bila „Položaj Bosne i Hercegovine u SFRJ“ kazao je da je ličnost Džemala Bijedića neopravdano zapostavljena u bh. naučnoj i široj javnosti.
Univerzalna poruka
- Džemal Bijedić spada, ne samo u najznačajnije historijske ličnosti 20. stoljeća, nego općenito najznačajnije ličnosti bh. prošlosti– rekao je on.
Sušić smatra da ono čime se Džemal Bijedić bavio posjeduje univerzalnu poruku koja je primjenjiva i danas.
- Nažalost, 30 godina od nezavisnosti BiH stvara se osjećaj kako izučavamo događaje iz naše prošlosti, da BiH ide unazad, umjesto unaprijed. Mišljenja sam da se trebamo baviti ljudima poput Džemala Bijedića ili Hamdije Pozderca, ljudi koji su se borili za BiH i da se na osnovu te borbe izvuku pouke i da nastavimo ono što su oni započeli 70-ih i 80-ih godina, a nažalost zaustavljeni su u svojoj borbi – naglasio je Sušić.
