Mjesec uoči odluke zemalja članica Evropske unije o spremnosti Bosne i Hercegovine da otvori pregovore o pristupanju, malo toga u toj zemlji funkcioniše. Ako se izuzme verbalni napredak i obećanja domaćih političara, nema mnogo toga što se može ponuditi evropskim zvaničnicima kao argument da se ovo pitanje konačno realizira, piše "Deutsche Welle".

Umjesto reformi za koje postoji konsenzus, domaći lideri su na dnevni red stavili izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Prijedlog je plod stranačkih dogovora koalicijskih partnera na državnom nivou, ali je njegova realizacija osuđena na propast i prije nego što je stigao u Parlament. Srbi žele cijeli paket.

Vađenje iz blata

- Mi smo za to da se svih 14 prioriteta rješava istovremeno, a ne posebno pitanje po pitanje - kaže lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je i jučerašnji sastanak u organizaciji trojke u Sarajevu već bio proglasio propalim i prije nego što je počeo.

Sastanak je bio sazvan kako bi se implementirao sporazum iz Laktaša od prije nekoliko dana, gdje su, navodno, dogovorene izmjene Izbornog zakona BiH. Sada se na stol stavljaju i ustavne promjene, za koje nema političke volje - ali ni dovoljno ruku u Parlamentu, s obzirom na to da je za bilo kakvu promjenu Ustava potrebna i podrška opozicije. Na dvotrećinsku većinu u ovakvim političkim odnosima još će se čekati, jer opozicija ne želi učestvovati u parcijalnim razgovorima.

- Sada kada su se zapetljali u kučinu u Bakincima (Dodikovo imanje, nap. red.), kada su dobili reakciju ljudi iz BiH i ljudi iz međunarodne zajednice, zovu sve. Da im pomognu da se vade iz živog blata u koje su zagazili - kaže predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji podsjeća da tokom pregovora u Neumu prije dvije godine, ova garnitura današnje trojke nije htjela učestvovati u pregovorima.

- Njima su na prvom mjestu samo stranke i oni gledaju to samo kroz prizmu potencijalnih izbora. Neka barem kažu svoje prijedloge osim što gube vrijeme nervozni - rekao je prvi čovjek Naroda i Pravde Elmedin Konaković, reagirajući na bojkot sastanka koji je, prema njegovim riječima, trebao stvoriti uslove za deblokadu provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i potvrditi brisanje etničkog prefiksa u izboru člana Predsjedništva.

Taoci suludih politika

Međutim, to se neće tako lako dogoditi, barem ako je vjerovati Amerikancima, koji posljednjih dana predvode najveću diplomatsku aktivnost još od Dejtona. Najprije je Ambasada SAD u BiH odbacila Čovićev prijedlog o izmjenama Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na brisanje etničkog prefiksa prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. U kontekstu geopolitičkih odnosa, mnogi vide aktivnost SAD kao ključnu stvar u zadržavanju njihovog utjecaja na ovom terenu, zbog čega se nekadašnji stav sada pretvorio i u otvorene pritiske prema domaćim vlastima, da se ne ide u ovom pravcu.

- Recept Evropske unije za ubrzanje evropskog puta i poklona u vidu kandidatskog statusa pokazao se neuspješnim i nedovoljno motivirajućim za domaće političare koji decenijama vlastite građane drže taocima isključivih, na trenutke suludih politika - kaže politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić, uz ocjenu da se iz odugovlačenja svih procesa i nerazumnih uslova, jasno vidi da domaćim političarima nije stalo da pronađu rješenje.

- SAD posmatra BiH kao svoje čedo, privrženi su Dejtonu. Ova pojačana ofanziva kojoj svjedočimo može se čitati kao stavljanje tačke na nešto što predugo traje - kaže Topić.

A da dugo traje, pokazali su svojom posjetom BiH predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, premijeri Hrvatske i Nizozemske, Andrej Plenković i Mark Rute. U BiH je prošle sedmice svratio i šef mađarske diplomatije Peter Sijarto, koji je obećao punu podršku BiH nakon što Mađarska u junu preuzme predsjedavanje Unijom, ali „bez pritisaka sa strane".

Uključuje se i NATO

Međutim, zbog izbora za Evropski parlament ove godine, mart je posljednja šansa Bosni i Hercegovini za otvaranje pregovora. U takvim uslovima u posjetu BiH ove sedmice dolazi 31 ambasador NATO-saveza, odakle poručuju da se radi o demonstraciji „snažne podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine".

- Svi politički lideri moraju raditi na očuvanju jedinstva. Ovo je ključno za stabilnost zemlje i regije - poručio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

U iznenadnu posjetu BiH dolazi i pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms Obrajan (James O'Brien), „otac" Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je sredinom ovog mjeseca uputio poruku bh. vlastima, posebno Miloradu Dodiku.

- Mislim da umjesto napretka vidimo neke političare kojima nedostaje kruha ili ideja, oni nude cirkus - smatra on, posebno se u tom kontekstu osvrćući na Dodika.

- Ja sam bio odgovorna osoba za rad s bosanskim strankama na izradi njihovog ustava. Tako da znam šta je bio originalni Dejton. To je izašlo iz mog pera. Njihova ideja o secesiji je tada eksplicitno odbačena i pristali su na to i odbacili je u prvobitnom Dejtonu. To je besmislica i to je protuustavno - rekao je Obrajan, pozivajući domaće političare da preuzmu odgovornost i za rezultate i za neuspjeh.

Američki zaokret?

Stručnjak za međunarodne odnose iz Sarajeva Zlatko Hadžidedić, kaže da ne treba zaboraviti činjenicu da je Obrajan glavni čovjek u State Departmentu za ovaj dio svijeta. Kaže da je Bajdenova administracija za 180 stepeni odstupila od nekadašnje američke politike koja je polazila od pretpostavki nepromjenjivosti granica.

- Do te mjere se odstupilo od te politike da se u posljednje dvije godine uveliko razgovara o mogućem raspadu BiH - kaže Hadžidedić, ne očekujući ipak tektonske promjene nakon posjete američkog diplomate.

- Meni ova posjeta O'Brajana ukazuje na to da on dolazi vidjeti što se to, zapravo, događa jer očigledno da su stvari ovdje izmakle kontroli, u odnosu na ono kako je O'Brajan tu američku politiku sukreirao. I sada nastoji to vratiti na te prvobitne postavke, posebno na program o nepromjenjivosti granica - kaže Hadžidedić, podsjećajući da Amerika od Dejtona nije imala značajniji utjecaj na unutrašnje stanje u BiH.

- Obrajan ne donosi ništa osim podrške unutrašnjem dogovoru, ali je pitanje hoće li pustiti da se Bosna i Hercegovina raspadne, odnosno da dopusti RS da izvrši disoluciju. Dakle, ništa se spektakularno neće dogoditi osim povratka na početne pozicije, da se napusti ideja promjene granica. Za nas na rubu disolucije, i to je spektakularna vijest.

BiH (ni)je na vrhu liste prioriteta

To je najviše što se u ovom trenutku može učiniti, smatraju analitičari, zbog problema s kojima se suočava SAD - od Bliskog istoka, rata u Ukrajini, ali i problema u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je zbog situacije s „invazijom migranata“ proglasila ratno stanje i poručila federalnim vlastima da se povuku, jer će oni sada voditi politiku zaštite granica. Zbog svega ovog geopolitički odnosi drže BiH daleko od prioriteta, kaže Tanja Topić - ali je, kako tvrdi, kap negdje prelila čašu.

- Očito je da je negdje čaša prelivena kada u ovakvim geopolitičkim uslovima imamo pojačan američki angažman, čak i EU, i to u uslovima kada se održavaju izbori. Mislim da tu priliku domaći akteri razumiju na svoj način - dio za jačanje antizapadnog narativa, drugi dio za traženje pojačane intervencije međunarodnih aktera, a treći za daljnje poticanje unutarnjih napetosti - zaključuje Topić. Ona sumnja da je bilo kakav povoljan rasplet za sve moguć bez podrške međunarodnih aktera.