Povodom 136. godišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u muzejskom Odjeljenju za prirodne nauke, večeras je pred velikim brojem zvanica otvorena nova stalna postavka "Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine", što je prvi put u historiji ove nacionalne ustanove da na jednom mjestu budu prezentirane sve vrste herpetofaune, otkrivene dosad u njihovim prirodnim staništima.
Obraćajući se zvanicama prilikom otvorenja postavke, rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj izrazio je javni protest vlastima na svim nivoima u BiH zbog višedecenijskog izostanka sistemske brige za Zemaljski muzej i druge institucije kulture od državnog značaja “kojima je država zatvorila vrata”. Prema njegovim riječima, “Zemaljski muzej su pokušali ubiti jer je trebalo ubiti i Bosnu u ovim depoima”.
Večeras otvorena stalna postavka nudi prikaz o vrlo vrijednom prirodnom blagu Bosne i Hercegovine u kojem su neke vrste endemične. Zbirka je prikupljana decenijama, a obrađenu u zadnje tri godine.
Autor izložbe je Adnan Zimić, nekadašnji student Rifata Škrijelja, inače profesora na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
Škrijelj je za autora kazao da je još u studentskim danima pokazivao želju da istražuje dešavanja u prirodi i poseban interes ispoljavao za rad o gmizavcima i vodozemcima.
Adnan Zimić je tokom otvorenja izložbe rekao da je jedan od njenih ciljeva skrenuti pažnju na ugroženost životinjskih vrsta izazvanu najviše ljudskim uticajem. Izložba nudi prikaz fascinantnih primjeraka autohtonih vrsta o kojima se inače malo zna, dodao je autor postavke.
Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić je također govorio o Adnanu Zimiću i naveo da se u dosadašnjoj praksi te ustanove nije desilo ono što je sad da uposlenik sa tri godine staža bude autor neke stalne postavke, bilo koje tematike. Stalne izložbe su inače veliki i zahtjevni muzejski događaji, dodao je Sijarić. Na te njegove riječi je Adnan Zimić nagrađen aplauzom velikog broja zvanica na večerašnjem događaju.
Sijarić je rekao da je 136 godina Zemaljskog muzeja prilično značajan jubilej te naglasio da su zadnje tri decenije protekle u pokušaju objašnjavanja vlastima koliko je grandiozan značaj te muzejske kuće.
Izložba, trajna muzejska postavka "Vodozemci i gmizavci BiH" prikazuje sve vrste u njihovim prirodnim staništima na teritoriji Bosne i Hercegovine, koje su otkrivene do 2024. godine. Vrste su prikazane na potpuno realističan način, uključujući varijacije i spolni dimorfizam. Većina (75 posto) izloženih vrsta stvorena je 3D skeniranjem, modeliranjem i printanjem, dok je ostatak predstavljen prepariranim jedinkama.
Selektovani uzorci iz herpetološke kolekcije su skenirani upotrebom 3D skenera, zatim postupkom remodeliranja "oživljeni". Na ovaj način su životinje u izložbi zapravo "oživljeni" modeli uzoraka iz kolekcije Zemaljskog muzeja BiH. Izložba pokazuje raznolike skupine životinja i vrlo zanimljive eksponate: od najmanjeg evropskog kičmenjaka (kratkonogi gušter) do četvrtog najvećeg gmizavca na svijetu (sedmopruga usminjača).
Uz njih su i originalno sačuvane životinje u tzv. flakonima, tj. posudama s naučnim uzorcima, a dio su bogate herpetološke kolekcije, kao i iznimno rijetki fosili zmije i daždevnjaka. Izložba je upotpunjena dvojezičnim legendama, interaktivnim (taktilnim) kutkom, kao i namjenski razvijenom aplikacijom za one koji žele saznati više.
Realizaciju izložbe su pomogli Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općina Centar i UNDP.
Posebnu zahvalnost Muzej duguje partnerima Fab Lab, zaslužnim za printanje modela korišćenih u izložbi, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja BiH.
Povodom 136. godišnjice, u Zemaljskom muzeju je priređena i imagine izložba “EX SITU - Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu i koegzistenciji vrsta”.
Polazne tačke ove izložbe savremene likovne umjetnosti su bosanski planinski triton, vodozemac iz ugrožene vrste, koji živi na planini Vranici u srednjoj Bosni. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine radi na izgradnji vivarijuma za njegovu zaštitu izvan prirodnog staništa. Njegovo dalje postojanje treba osigurati u okviru Muzeja kako bi, ukoliko dođe do stvarnog izumiranja ove vrste u prirodnom okruženju, bila omogućena reintrodukcija u prirodu.
- U današnje vrijeme su projekti poput ovog izuzetno važni - naveli su realizatori izložbe.
