Izborni zakon je već decenijama jedan od gorućih neriješenih problema u našem društvu. Tri su problema koje Izborni zakon generira: jedan se tiče pitanja ljudskih prava i diskriminacije jer onemogućava svim građanima BiH da se kandidiraju na teritoriji cijele države za neke od najviših funkcija poput Predsjedništva, što je utvrđeno i presudom „Sejdić-Finci“. Drugi je onaj HDZ-ov, proizveden izborom Željka Komšića u Predsjedništvo (u čak četiri navrata), gdje se traži pravo Hrvata da sami sebi biraju članove Predsjedništva. I treći je onaj tehničke prirode, prije svega u pogledu uvođenja elektronskog glasanja, s obzirom na to da su ručno glasanje i brojanje već godinama izvor brojnih izbornih krađa i manipulacija.

Postavljen rok

Upravo po pitanju tehničkog aspekta izbora, Kristijan Šmit (Christian Schmidt) postavio je krajem prošle godine rok političarima da za tri sedmice dogovore izmjene Izbornog zakona. Iako je rok prošao, a političari nisu postigli konačan dogovor, lideri vladajuće trojke, SNSD-a i HDZ-a sastali su se u Laktašima kako bi dogovarali izmjene Izbornog zakona te iznjedrili i određeni dokument. Iako su iz trojke negirali da su išta potpisali, političari SNSD-a i HDZ-a danima slavodobitno najavljuju da su na korak od dogovora, što strankama trojke nikako ne koristi, s obzirom na to da se to od propagandne mašinerije „dočekuje na nož“, s optužbama da su počinili izdaju i ispunili želje Dodiku i Čoviću.

Tehničke izmjene Izbornog zakona, a koje se nalaze i u 14 prioriteta EU, bit će mnogo lakše dogovoriti, s obzirom na to da one ne zadiru u suštinska nacionalno-politička pitanja u vezi s izborom. Problem je što HDZ i zahtjev za tehničkim izmjenama koristi da traži sveobuhvatnu izmjenu Izbornog zakona, prije svega po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH.

Indirektni izbor

Ono što ova stranka već godinama predlaže je formiranje više izbornih jedinica, iz kojih bi se birali članovi Predsjedništva, protiv čega su do sada sve probosanske stranke jednoglasno bile. Saznajemo da bi stranke trojke eventualno bile spremne prihvatiti indirektni način izbora, gdje bi ubuduće Parlament BiH birao članove Predsjedništva, čime bi se nastojala zadovoljiti i presuda Suda za ljudska prava i zahtjevi HDZ-a, a ovakvo rješenje bilo je ponuđeno i u „aprilskom paketu“. Međutim, ovakvom načinu izbora protive se u RS, zahtijevajući da u ovom entitetu ostane direktan način izbora članova Predsjedništva.

Na ovaj način još jedno pitanje, konkretno slučaj tehničkih izmjena Izbornog zakona, postaje talac želja političkih stranaka da preko jednog pitanja pokušaju ostvariti šire političke interese. A pregovori stranaka za sada su jedini rezultat polučili u tome što su intervenciju visokog predstavnika stavili na stand by.

U redovnoj proceduri

Delegati u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u srijedu su oborili prijedlog SDA o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je trebao biti razmatran po hitnoj proceduri, a odnosio se na integritet izbornog procesa. Umjesto toga, prijedlog će se razmatrati u redovnoj proceduri. SNSD-ovi i HDZ-ovi delegati istaknuli su stav da SDA-ova rješenja nisu dovoljno dobra i da će u redovnoj proceduri to biti ispravljeno.