Danas se navršava osam godina od ubistva Dženana Memića, koje do danas nije rasvijetljeno. Dok nasilje i crne vijesti postaju gotovo svakodnevna pojava, konačno je vrijeme da se zapitamo jesu li životi mladih ljudi zaista tako bezvrijedni i zašto se ni nakon kontinuiranih apela, preporuka i uočenih slabosti, građani ne osjećaju sigurnijim. Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e Armin Kržalić zaključuje da nemamo praksu ili ne želimo da učimo na greškama i to smatra poražavajućim.
Odgovornost nepoznata kategorija
- Sistem je nastavio da funkcioniše po istom principu, da pristup odgovornog i profesionalnog postupanja institucija je ostao fikcija. U dosta slučajeva žrtve su dodatno viktimizirane, odgovornost je nepoznata kategorija i mi ni danas uglavnom ne znamo ko je oduzeo ove mlade ljudske živote. Iz institucija uvjeravaju da su poduzeli mjere na utvrđivanju odgovornosti, ali mi to u praksi ne osjetimo i ne vidimo – ističe profesor Kržalić.
Niz napada i ubistava, počinjenih od strane hladnokrvnih ubica ili obijesnih vozača sa izostankom adekvatne ili bilo kakve kazne, razlog su zbog kojeg se u građane uvlači strah, dok nasilje kao da postaje opsesija mladih ljudi. Korupcija i nesigurnost razlozi su zbog kojih veliki broj mladih napušta ovu zemlju.
- Postalo je frustrirajuće govoriti šta bismo trebali da poduzmemo jer se radi po istoj matrici. Postoji niz pristupa kojima se može unaprijediti sigurnost, koji su dali rezultate i u većim gradovima, sa većom stopom kriminala i više nasilja. To je proaktivno – preventivni rad institucija, policijskih struktura, kroz rad policije u zajednici. Policajac mora biti prisutan, imati kontakt osobu u zajednici, kako bi se identifikovali potencijalni rizici i nasilnici i da se na taj način spriječi njihovo udruživanje – dodaje Kržalić.
Sinergija vlasti i policije
Za tako nešto potrebna je sinergija vlasti i policije, a rezultat bi bio rast povjerenja građana.
- Ako vi kao građanin prijavite krivično djelo, a ne djeluje se dobro ili se vi tretirate skoro kao osumnjičeni, ili čekate 2 ili 3 godine da se otkrije ko je to uradio onda to niko neće prijavljivati. Pored toga, velike količine nelegalnog oružja ukazuju na problem s kojim se susrećemo više od dva desetljeća. Ako uzmete godišnji izvještaj MUP-a KS pa vidite da je u 2022. oduzeto 17 pušaka, 69 pištolja, 6 bombi, onda to potvrđuje da je u društvu prisutna velika količina oružja i da je ono lako dostupno. Ako imamo kombinaciju nasilja, ideologije, upotrebe droga i lako dostupnog oružja, onda imate oružano nasilje i ubistva – naglašava profesor Armin Kržalić.