Na današnji dan 1942. godine, preminuo je Fehim ef. Spaho, bosanskohercegovački teolog, naučnik, književnik i prevoditelj, šesti po redu reisu-l-ulema u periodu Kraljevine Jugoslavije. Brat je vođi Jugoslavenske muslimanske organizacije Mehmedu ef. Spahi. Preveo je Gazi Husrev-begove vakufname, te priredio izdavanje rudarskog zakonika sultana Sulejmana I iz 1536. godine.

Fehim ef. Spaho u Sarajevu je završio mekteb ibtidaiju, a potom ruždiju, te se upisao u gimnaziju, a potom prešao u Šerijatsku sudačku školu. Karijeru u državnoj službi započeo je u oktobru 1895. godine kao vilajetski arhivist u upravnom odjelu Zemaljske vlade u Sarajevu. Godine 1908., postao je Vladin perovođa, zatim sekretar, a 1920. godine preuzeo je dužnost načelnika Islamskog odjela u Ministarstvu vjera u Beogradu. U Sarajevo se vratio 1923. godine kao viši Vladin savjetnik i nadstojnik Odsjeka za vjeroispovijesti.

Naibom Islamske zajednice BiH i predsjednikom Vrhovnog šerijatskog suda imenovan je 1936. godine, a 10. juna 1938. godine svečano je ustoličen za reisu-l-ulemu u Carevoj džamiji u Sarajevu.

Dar Gazi Husrev-begovoj biblioteci

Fehim ef. Spaho se od mladosti isticao vlastitim, književnim izvornim i prevodilačkim radom. Jedina njegova izvorna pripovijetka je “Mladi kućanik”, objavljena u časopisu “Behar”. Njegovi književni radovi su raznovrsni i raznorodni, od izvorne pripovijetke, prevedenih romana s turskog jezika, te pripovijetki s turskog i arapskog jezika, preko historijsko-komparativnih, kulturno-historijskih, političko-historijskih, religijskih i šerijatsko-pravnih rasprava i studija.

Svoju orijentalističku biblioteku testamentom je darovao Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a brojne druge knjige Narodnoj uzdanici. 

Umro italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini

1571. - Umro italijanski vajar, zlatar i pisac Benvenuto Čelini (Cellini), čija je autobiografija "Život Benvenuta Čelinija pisan vlastitom rukom", kod nas prevedena pod naslovom "Moj život", značajan dokument za kulturnu historiju renesanse. Također je napisao "Traktat o zlatarstvu" i "Traktat o vajarstvu".

1633. - Rimokatolička inkvizicija uhapsila je u Rimu italijanskog astronoma Galilea Galileja (Galilei) zato što je dokazivao prednost Kopernikovog heliocentričnog sistema nad ptolomejskim geocentričnim sistemom. Sud inkvizicije ga je, pod prijetnjom smrću, potom prisilio da to učenje proglasi zabludom.

1675. – U Dubrovniku rođen Ignjat Đurđević, hrvatski barokni pjesnik, historičar i prevoditelj, koji, prema ocjenama književne historiografije, zauzima visoko mjesto među hrvatskim baroknim pjesnicima. Ujedno je i posljednji veliki pjesnik starog Dubrovnika. Za života je objavio barokni religiozni spjev „Uzdasi Mandalijene pokornice“, čemu je dodao „Razlike pjesni duhovne i djeloispravne“ (1728), prepjev sveukupnog psaltira „Saltijer slovinski“ (1729) i latinsku raspravu o brodolomu sv. Pavla na Mljetu (1730), koja je izazvala polemičke reakcije.

1768. - Rođen ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama slijedio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Pisao je izvornim narodnim jezikom, te znatno utjecao na evropsku literaturu. Djela: "Modna trgovina", "Lekcija kćerima", "Književnik u predsoblju", komične opere "Histerična porodica", "Kafana".

Rođen Ivo Šeremet, bh. slikar i osnivač Umjetničke galerije BiH

1883. - Preminuo kompozitor Rihard Vagner (Richard Wagner), tvorac njemačke muzičke drame i jedan od najznačajnijih romantičarskih operskih kompozitora 19. vijeka. Djela: muzičke drame "Parsifal", "Tanhojzer", "Holanđanin lutalica", "Rienci", "Tristan i Izolda", "Loengrin", "Nirnberški majstori pjevači", "Nibelunški prsten", koji se sastoji od četiri drame - "Rajnsko zlato", "Valkira", "Zigfrid", "Sumrak bogova", muzičko-filozofske studije "Umjetničko djelo budućnosti", "Umjetnost i revolucija", "Opera i drama".

1900. - U Livnu je rođen Ivo Šeremet, bosanskohercegovački likovni umjetnik impresionističkog izražaja. Školovao se u Sarajevu, Zagrebu, Beču i Krakovu, a do početka Drugog svjetskog rata živio i stvarao u Beogradu, potom od 1941. do 1948. u Zagrebu, odakle se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Godine 1959., osnovao je Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a nešto kasnije i međunarodnu Slikarsku koloniju u Počitelju. Bio je član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te dobitnik brojnih društvenih priznanja i nagrada, među kojima i Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.

1933. - Rođen Zdravko Šotra, srbijanski filmski i televizijski reditelj i scenarista. Poznat je po režiji filmova „Zona Zamfirova“, „Šešir profesora Vujića“, „Santa Maria della Salute“, kao i brojnih televizijskih mini serija.

1933. - Kim Novak, američka glumica koja je bila jedna od najpopularnijih filmskih zvijezda tokom 1950-ih, rođena je na današnji dan. Jedna od njenih najpoznatijih uloga bila je u filmu „Vrtoglavica“, 1958. u režiji Alfreda Hičkoka (Hitchcocka).

1938. - Umro srbijanski pisac Momčilo Nastasijević, jedna od najsnažnijih pjesničkih ličnosti srpske literature između dva svjetska rata i preteča moderne srpske drame. Djela: pjesme "Lirski krugovi", pripovijetke "Iz tamnog vilajeta", libreto "Međuluško blago", drame "Kod večne slavine", "Nedozvani", "Gazda-Mladenova kći".

1944. - Rođen Džeri Springer (Jerry), američki televizijski voditelj. Od 1991. do 2018. Džeri je snimio 27 sezona hit tok šoua „The Jerri Springer Show”, koji je bio poznat po svojim kontroverznim temama i često po tučama gostiju. Legendarni voditelj, koji je jedno vrijeme bio gradonačelnik Sinsinatija, preminuo je 27. aprila 2023. godine.

Rođen Bogdan Tanjević, slavni košarkaški trener

1947. - Bogdan Tanjević, slavni crnogorski, bosanskohercegovački i italijanski košarkaški trener, rođen je na današnji dan. U mladosti je igrao za OKK Beograd. Proslavio se kao trener KK Bosne iz Sarajeva, koju je 1971. doveo u prvu jugoslavensku ligu, a sedam godina poslije s Bosnom osvojio prvenstvo, zatim Kup evropskih prvaka te ponovno državno prvenstvo. Bio je i selektor jugoslavenske juniorske i seniorske reprezentaciju. Poslije je radio u Italiji, u Caserti, Trstu i Milanu. Krajem 1990-ih je radio u Limogesu i kao italijanski selektor. Zatim je vodio podgoričku Budućnost s kojom je osvojio Kup. Potom se vratio u Francusku, gdje je radio u Villeurbanneu, s kojim je postao prvak. Nakon toga je radio u Italiji u Bolonji, a onda je otišao u Tursku, gdje je vodio reprezentaciju i Fenerbahče.

1955. - Rođen Zlatan Čolaković, bosansko-hrvatski književnik, filolog i istraživač. Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju (1979), magistrirao (1982) i doktorirao (1984) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1984-1988., kao Fulbrightov stipendist, sarađivao je s Albertom Lordom na Harvardu i radio u Slavističkom odjelu biblioteke "Widener" Harvardskog koledža. Predavao je na Harvardu i univerzitetu Waterloo. U zbirci "The Milman Parry Collection" transkribirao je i uredio tekstove snimaka gotovo 90.000 stihova bošnjačkih epskih pjesnika. Tokom 1989. sakupljao je s Marinom Rojc-Čolaković bošnjačku epiku i prvi zabilježio cjelovite bošnjačke epske pjesme na filmu. Kao urednik književne zaostavštine Envera Čolakovića objelodanio je niz njegovih djela. Iste godine objavio je knjigu "Tri orla tragičkoga svijeta" o starogrčkoj tragediji, Aristotelu, homerskoj i bošnjačkoj epskoj mitotvorbi. Za folkloristički doprinos dobio je Nagradu države Kanade - "The Government of Canada Award". Godine 1991., osnovao je i bio glavni istraživač projekta "Unutar bîti muslimanske epike".

Glavno djelo iz područja bošnjačke epike napisao je u saradnji s Marinom Rojc-Čolaković: "Mrtva glava jezik progovara". Ova knjiga, napisana na engleskom i bosanskom jeziku, sadrži epiku Avde Međedovića i Murata Kurtagića. Također, Zlatan Čolaković je objavio dvotomno izdanje "Epika Avda Međedovića - Kritičko izdanje" na engleskom i bosanskom jeziku.

Preminuo je 20. decembra 2008. godine u Bostonu. Godine 2010., dr. Čolakoviću je posthumno dodijeljena nagrada "Avdo Međedović" u Podgorici za ogromni doprinos bošnjačkoj kulturi na području epike.

Pjerluiđi Kolina, bivši italijanski fudbalski sudija, slavi 64. rođendan

1960. - Pjerluiđi Kolina (Pierluigi Collina), bivši italijanski fudbalski sudija, rođen je na današnji dan. Šest puta je proglašavan najboljim sudijom godine, pa je, prema mišljenju fudbalskih srtučnjaka, najbolji sudija svih vremena. Godine 2003., objavio je autobiografiju „Le Mie Regole del Gioco“, a nakon penzionisanja počeo je raditi kao finansijski savjetnik.

1974. - Umro slikar Petar Lubarda, jedan od najznačajnijih jugoslavenskih likovnih umjetnika 20. vijeka. Slikao je predjele, mrtvu prirodu, portrete, a u posljednjem periodu se oprobao u apstraktnom slikarstvu, zadržavajući osobeni stil i prepoznatljiv snažan kolorit.

2010. - Preminuo Petar Borota, proslavljeni srbijanski i jugoslavenski golman, samo 22 dana prije svog 57. rođendana. Borota je od 1970. do 1976. godine branio boje OFK Beograda, da bi od 1976. do 1979. standardno branio vrata beogradskog Partizana. Tada je prešao u redove londonskog Čelzija, u kojem je do 1982. godine sakupio ukupno 114 službenih nastupa. Pred kraj karijere, koju je završio 1986. godine, branio je kratko u portugalskim klubovima FC Portu i Boavisti. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je četiri utakmice. Godine 1981., proglašen je najboljim igračem Čelzija.

2013. - Umro Miloje Mića Orlović, legendalni novinar i urednik RTS-a, prvi voditelj TV dnevnika u historiji jugoslavenske televizije. Osim dnevnika prepoznatljiv je bio i po vođenju najpopularnijih TV kvizova. Udruženje novinara Vojvodine dodjeljuje novinarima, voditeljima ili spikerima nagradu „Press-vitez – Mića Orlović“.

2016. - Preminuo fudbaler Slobodan Santrač, najbolji strelac u historiji jugoslavenskog fudbala sa 1301 postignutim golom. Bio je selektor jugoslavenske reprezentacije od 1994. do 1998., a potom fudbalske reprezentacije Saudijske Arabije 2001. i makedonske fudbalske reprezentacije 2005. godine.