U istraživanju internacionalne kompanije Brother UK, najjeftiniji grad u svijetu za digitalne nomade je Tuzla. U ocjeni brzine interneta, stanarine, cijena hrane i ostalih osnovnih životnih troškova, ovaj bh. grad dobio je 76.29 od maksimalnih 100 bodova, a blage zime, topla ljeta, kulturna obilježja i Panonsko jezero Tuzlu su svrstali na vrh ove liste.
Uz podatak da se i Sarajevo našlo na 10. mjestu, ovo neobično istraživanje ponovo aktuelizira potencijale koje imamo da privučemo eksperte koji rade na daljinu, ali i da mnogo više pažnje posvetimo razvoju domaćeg IT sektora, koji posao može dobiti bilo gdje u svijetu.
Normalna pojava
- Rad od kuće postao je normalna pojava u većini evropskih zemalja, a broj onih koji rade od kuće nastavlja da raste. Taj trend primijetim i u svom okruženju, što nije iznenađujuće jer više od 70 posto IT stručnjaka u Njemačkoj svoj posao obavlja od kuće ili sa neke druge lokacije. U zemljama koje se smatraju evropskim liderima na polju digitalizacije procenat onih koji rade od kuće čak je i veći. Primjera radi, više od pola radnog stanovništva Švedske nije obavezno dolaziti na radno mjesto – kaže IT ekspert iz Štutgarta Senad Redžić.
Dodaje da je posljedica ovakvog trenda zanimljiva pojava, koju sve češće primjećuje, da niski troškovi postaju turistička atrakcija, odnosno da su radnici sve spremniji, bar privremeno, napustiti skupe evropske gradove, postati tzv. digitalni nomadi i raditi iz daleko povoljnijih okruženja.
- Njihova destinacija uglavnom će biti države i gradovi koji im mogu ponuditi optimalnu ravnotežu između ugodnog radnog okruženja i troškova života. Vodeći se upravo tom logikom, Brother UK, u svom istraživanju, za najpovoljniji grad za digitalne nomade ove godine proglasio je Tuzlu. Relativno niske cijene, geografski položaj i nekoliko drugih faktora bili su presudni. Slično Tuzli, mnogi drugi gradovi u Bosni i Hercegovini također nude atraktivne uslove za digitalne nomade, kombinujući finansijsku pristupačnost sa blizinom evropskih metropola i zadovoljavajućim turističkim mogućnostima. Ono što je ključno u svoj ovoj priči jeste znati prepoznati potencijal u svemu ovom i iskoristiti ovaj trend – ističe Redžić.
Sve popularniji trend
On skreće pažnju da zemlje regiona već pokušavaju da iskoriste ovaj, sve popularniji trend, pa je Hrvatska napravila zakonske izmjene omogućavajući digitalnim nomadima da dobiju privremene vize, a u Zadru je izgrađeno cijelo naselje namijenjeno isključivo za strance koji žele da dođu i rade iz Hrvatske. Crna Gora je, kaže Redžić, prije dvije godine napravila slične zakonske izmjene i dopune, a čak je kreiran i strateški plan privlačenja digitalnih nomada kroz razne olakšice pa i subvencije.
- Smatram da BiH ima odličan potencijal da se uključi u ovu utrku. Riječ je o dugoročnim projektima koje je neophodno početi što prije. Potrebna je vizija i volja nadležnih, a vjerujem da postojeće IT kompanije u BiH imaju odgovore na većinu pitanja koja bi se eventualno pojavila. Mjesta za pasivnost ne bi trebalo biti. Posebno ako uzmemo u obzir benefite koje digitalni nomadi donose svojim dolaskom u određeno okruženje. Praksa pokazuje da često zarađuju više od lokalnog prosjeka, što znači da mogu imati veću kupovnu moć. Trošeći novac na smeštaj, hranu, zabavu i druge usluge, oni direktno doprinose lokalnoj ekonomiji. Često djeluju i kao neformalni ambasadori zemalja u kojima borave, promovišući ih putem društvenih mreža i blogova, što može privući više turista, a ne treba zaboraviti da oni sa sobom donose znanje i iskustvo iz globalnog tehnološkog sektora, što može podstaći lokalni razvoj tehnologije i inovacija. Nerijetko se dešava da nakon određenog vremena u zemljama gdje privremeno borave odluče pokrenuti vlastite kompanije, te se trajno preseliti – kaže IT stručnjak Senad Redžić.
Zato naglašava da se Bosna i Hercegovina nalazi u jedinstvenoj poziciji da iskoristi ovaj trenutak, kombinirajući nizak životni standard s prirodnim ljepotama kako bi privukla pojedince ili čak i cijele kompanije, a Redžić smatra da bi otvaranje ovakve mogućnosti privuklo i mnoge mlade ljude koji su napustili BiH da se vrate i rade od kuće.
