Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH prošle sedmice održala je edukativnu radionicu o temi robotizacije i digitalizacije privrednih djelatnosti, odnosno industrije 4.0. Istraživanjem je utvrđeno da više od 73 posto kompanija ne upotrebljava industrijske robote, a, prema svemu sudeći, ove brojke će se morati popraviti jer bi robotizacija uskoro mogla postati nužnost.

Čovjek vs. robot

Senad Redžić, IT stručnjak s adresom u Štutgartu, za „Avaz“ je rekao da je ova tematika itekako aktuelna, s obzirom na to da robotizacija i koncept industrije 4.0 igraju sve važniju ulogu u svjetskoj privredi, uključujući BiH.

- Prije svega želim istaći da tehnološke inovacije, kao što su robotizacija i automatizacija, donose brojne prednosti. Prema istraživanju Svjetske banke, automatizacija pruža mogućnost povećanja produktivnosti jedne kompanije za 15 do 20 posto, što je ključno za poboljšanje konkurentske sposobnosti, kako kompanija tako i same privrede. U praksi, to znači da roboti mogu raditi preciznije, brže i duže od ljudi, smanjujući pritom mogućnost greške. Osim toga, robotizacija stvara i nove poslove, posebno u oblastima kao što su razvoj, održavanje i upravljanje robotima - istakao je Redžić.

Na našu konstataciju da vlada bojazan od toga da će „roboti zamijeniti ljude“, Redžić ističe da termini poput robotizacije i automatizacije često izazivaju tu zabrinutost.

- Procjenjuje se da je trenutno oko 14 posto radnih mjesta u razvijenim zemljama izloženo visokom riziku od automatizacije. U sektorima koji se oslanjaju na manualni rad ovaj broj je još veći, što na neki način i opravdava spomenutu zabrinutost. Ali bili ovi razlozi za zabrinutost opravdani ili ne, ovdje govorimo o trendovima koji se neće zaustaviti. Prema izvještaju „McKinsey Global Instituta“, do 2030. godine 70 posto svih kompanija će koristiti barem jedan tip robota. Pitanje, dakle, nije "da li će", nego "kako će" države, uključujući BiH, reagirati na ove neminovne promjene - naglasio je Redžić.

Globalni utjecaj

Iako, kako dodaje, nema precizne podatke za BiH, smatra da možemo očekivati da će trendovi koji se odvijaju globalno imati utjecaj i na BiH.

- Sve u svemu, tehnološki razvoj neće čekati tromi bh. politički sistem da shvati važnost ulaganja u obrazovanje i nauku, što zasigurno ugrožava naše kompanije čineći ih manje konkurentnima na širem tržištu. Neophodno je, dakle, započeti s konkretnim koracima u cilju sustizanja razvijenih zemalja koje već uveliko rade na spomenutim temama - zaključio je Redžić.

Fokus na obrazovanju

Redžić je naglasio da je potrebno donijeti i zakonske regulative koje će osigurati pravednu distribuciju benefita od robotizacije te ublažiti socijalne nejednakosti.

- Nužno je ne shvatati ove trendove kao prijetnju, već kao priliku za razvoj i unapređenje. Da bi se uspješno prilagodila ovim promjenama, BiH bi trebala usmjeriti fokus na obrazovanje i obuku radne snage za digitalnu eru. Potrebno je usmjeriti resurse prema oblastima kao što su STEM (nauka, tehnologija, inžinjerstvo i matematika) i razvijati vještine koje će biti neophodne u doba robotizacije, poput digitalne pismenosti - kazao je Redžić.