Sudije Ustavnog suda BiH održale su konferenciju za medije o trenutnoj situaciji, na kojoj su se obratili predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Mirsad Ćeman i Helen Keler (Keller), te sutkinja Seada Palavrić.

Predsjednica Suda je kazala da je tokom prošle godine Sud radio u gotovo nemogućim uslovima, jer su i dalje upražnjena mjesta trojici domaćih sudija. 

- Izvršen je pritisak na još jednog kolegu koji je u januaru otišao u prijevremenu penziju. Na ovaj način je onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću gdje je šest domaćih sudija, a najmanje pet je potrebo za kvorum. U prošlosti je upravo Veliko vijeće odlučivalo o najviše predmeta. Ipak od novembra 2022. već 17 mjeseci sud može isključivo odlučivati u plenarnoj sjednici gdje su tri domaća i tri strana suca - rekla je Galić. 

Također, upozorila je da se radi o alarmantnoj situaciji, koju će najviše osjetiti građani. 

- Najviše je apelacionih predmeta, gdje se građani obraćaju Ustavnom sudu kada smatraju da su im povrijeđena prava zagarantovana Ustavnom BiH - dodala je Galić.

Predsjednica Suda Galić je prezentirala rezultate iz prošle godine, rekavši da je u 2023. godini iz predmeta apelacione nadležnosti zaprimljeno 5.465 predmeta i da je riješeno njih 1.465. 

Kada je riječ o ocjenama ustavnosti, zaprimljena su nova 32 predmeta. 

Predsjednica Suda je istakla da, iako se radi o padu da je riječ o uspjehu, s obzirom na to koliko je alarmantna situacija. 

Galić je podsjetila i na izvještaj Vencijanske komisije, koja je također izrazila zabrinutost, jer Sud ne radi u punom kapacitetu. 

Prisutnim se obratio i potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman, podsjetivši da je Sud definisan kao nezavisna vlast, te da je, zapravo, čuvar Ustava. 

- Obaveza svih institucija je da poštuju odluke Ustavnog sud, a pokušaji kontrole od strane vlasti su atak na nezavisnost Ustavnog suda -  kazao je Ćeman.

Osvrnuo se i na pitanje izvršenja odluka Ustavnog suda, kazavši da Sud to povremeno prati.

- Odluke ne samo ovog nego svakog Suda kada se donesu, i kada se dođe do finalnog akta treba ispoštovati, ako se to ne dogodi, onda imamo ono što se "ius nudus", odnosno golo pravo i to ne doprinosi afirmaciji vladavini prava. I građani i drugi subjekti koji postupaju pred Ustavnim sudom imaju pravo da akti i odluke koji se odnose na njih budu provedeni - kazao je Ćeman.

Sutkinja Keler se također obratila i ponovila da je situacija u Ustavnom sudu BiH veoma alarmantna.

- Napad na sudstvo u BiH izgleda prati globalni trend. Napad na sudstvo o ovoj zemlji je prijetnja i to znači da se zakon ne provodi. Ako su pisani zakoni zaštićeni Ustavnim sudom, onda su i građani ove zemlje zaštićeni. Napadi na sudstvo uvijek dolaze iz krugova koji žele destabilizirati državu i koji se žele okoristiti iz slabosti zemlje - kazala je Keler.