Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine na kraju trećeg kvartala 2023. godine iznosio je 12,95 milijardi KM. Godinu ranije bio je iznad 13 milijardi.

Prema izvještaju Ministarstva finansija i trezora BiH, zbir unutrašnjeg i vanjskog duga u najvećoj mjeri dijele entiteti, pa je tako javni dug FBiH 6,60, a RS 6,24 milijarde maraka. U strukturi javnog duga, prema načinu zaduživanja, BiH učestvuje sa 68,88 posto za vanjski dug i 31,12 posto za unutrašnji.

Svjetske institucije

Bruto domaći proizvod je na kraju četvrtog kvartala prošle godine iznosio 48,46 milijardi maraka, pa je zaduženost naše zemlje 26,73 posto nacionalnog BDP-a.

- S ovim procentom zaduženja ne samo da ne spadamo u prezadužene već nismo ni u kategoriji zaduženih zemalja. SAD su na 130 procenata, a Japan više od 200, a ja bih volio da smo mi Japan - kaže za “Avaz” Srđan Amidžić, državni ministar finansija.

Zaduženost BiH izražena procentom u BDP-u nije velika, ali je kvalitativno visoka jer se domaća zaduženja odnose na neinvesticionu potrošnju, upozorava Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

- To nije dobro i zato smo u kvalitativnom smislu prezaduženi. Sredstva koja posuđujemo neracionalno trošimo. Ne možemo se javno zaduživati da bismo pokrivali budžetski deficit - ističe Šain.

Kada svjetske institucije – MMF, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj – s makroekonomskog aspekta posmatraju zaduženost BiH, prostora za nova zaduženja ima.

Utaja poreza

- BiH se treba dalje zaduživati, ali isključivo za produktivne investicije. Ne smijemo se zaduživati za tekuću potrošnju, bez obzira na to kakve socijalne pritiske imamo. Za tekuću potrošnju moramo iznaći unutrašnje izvore, prvenstveno fiskalne, pa postići daleko veću naplatu svih fiskalnih prihoda, prvenstveno direktnih i indirektnih poreza, uz istovremeno smanjivanje utaje poreza na minimum - naglašava prof. dr. Željko Šain.

6,60 milijardi maraka dug je FBiH, a 6,64 milijarde KM javni je dug RS.