ŠESTOAPRILSKA NAGRADA

Akademkinja Branislava Perunčić: Velika čast mi je dobiti nagradu u Sarajevu, ovaj grad je moja velika ljubav

Nakon što joj je uručena nagrada, Perunčić se obratila prisutnima ističući kako počastvovana što je upravo ona dobitnica ove nagrade

Branislava Peruničić. N. Šaljić / Avaz

6.4.2024

U Vijećnici je održana Svečana sjednica povodom dana Grada Sarajeva, a na sjednici je upriličena dodjela Šestoaprilskih nagrada.

Dobitnica Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva za značajna ostvarenja i značajne rezultate rada u oblasti nauke i obrazovanja je naučnica Branislava Perunčić-Draženović.

Nakon što joj je uručena nagrada, Perunčić-Draženović se obratila prisutnima ističući kako počastvovana što je upravo ona dobitnica ove nagrade.

- Čini mi veliku radost posebno što sam dobila ovu nagradu u Sarajevu. On je moj voljeni grad i moja velika ljubav. U Sarajevu sam provela svoj radni vijek i imala sam sam priliku da budem promatrač pretvaranja grada u jedan od industrijskih centara Jugoslavije. Radila sam u bioru za automatiku Energoinvesta koji su se tada bavili uređajima visoke tehnologije. Energoinvest je omogućio da akademski napredujem - kazala je Perunčić-Draženović.

Formiranje odsjeka za automatiku

Posebno je naglasila Elektrotehnički fakultet kao drugu instituciju koji joj je dao priliku da učestvuje u formiranju odsjeka za automatiku.

- Inžinjeri školovani po originalnim programima na ovom odsjeku dali su veliki doprinos porastu Sarajeva. Oni su radili širom Jugoslavije a kada ih je vjetar rata poslao po svijetu napravili su velike uspjehe - ističe dobitnica nagrade.

Na kraju obraćanja, Perunčić se zahvalila Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine koja ju je i predložila za Šestoaprilsku nagradu.

Branislava Peruničić-Draženović je emeritus profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za automatiku i elektroniku.

Doprinos u nauci

Najveći doprinos imala je u oblastima teorije sistema s promjenljivim strukturama, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima. Također je doprinijela u oblasti sistema s promjenljivim strukturama o temi kliznih režima upravljanja. Unutar te oblasti definirala je pojam ekvivalentnog upravljanja, uvjet invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. 

Prvi rad o temi kliznih režima na engleskom jeziku objavila je upravo Branislava Peruničić-Draženović, te je ovo do danas najcitiraniji rad u ovoj oblasti s prostora bivše Jugoslavije. Uvjet invarijantnosti na smetnje je nazvan upravo po njoj.

Osnivač IEEE sekcije za BiH

U oblasti teorije grafova definirala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan, a u oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima definirala je 1988. godine metodu analize pomoću bilinearnih formi.

Na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija.

Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), u Odjel tehničkih nauka, izabrana je 1987. godine, a za redovnu članicu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.

Osnivač je IEEE sekcije za Bosnu i Hercegovinu i predsjednik Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.