Na današnji dan 1951. godine, u Kladnju je rođen Sulejman Kupusović, jedan od najboljih bosanskohercegovačkih pozorišnih i filmskih reditelja.

Diplomirao je pozorišnu, filmsku, televizijsku i radijsku režiju na Akademiji pozorišne i filmske umjetnosti u Zagrebu 1974. godine, a filozofiju i komparativnu književnost na Zagrebačkom univerzitetu. Specijalizirao je teatarsku režiju u Varšavi i Krakovu, 1986. Režirao je u pozorištima širom bivše Jugoslavije, te u Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj. Njegove predstave su izvođene u Meksiku, Gvatemali, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Turskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Švedskoj, Italiji i Austriji.

Autor brojnih predstava

Najznačajnije Kupusovićeve rediteljske postavke u Narodnom pozorištu Sarajevo su: “Kralj Lear”, “Braća Karamazovi”, “Veliki vezir”, “Hrvatski faust”, “Jugoslovenska antiteza”, “Duplo dno”, “Gamllet”, “Roman o Londonu”, “Prosjačka opera”, “Kidaj od svoje žene”, “Derviš i smrt”, “Hanka”, “Tvrđava”, “Legenda o Ali-paši”, “Balada o Omeru i Merimi”, “Hamlet u selu Mrduša Donja” i “Balkanski špijun u Sarajevu”.

Režirao je i prvu bosanskohercegovačku operu "Hasanaginicu", koja je premijerno izvedena u Sarajevu 18. marta 2000. godine. Autor je i pozorišnog hita "Ženski turbofolk bend" koji izvodi ansambl Kamernog teatra 55.

Dobitnik je brojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim teatarskim i televizijskim festivalima.

Osim pozorišnih predstava, režirao je i nekoliko TV drama, TV serija, dokumentarnih i muzičkih programa. Preminuo je u Sarajevu 15. avgusta 2014. godine.

Umro španski slikar i vajar El Greko

1348. - U Pragu osnovan univerzitet, prvi u centralnoj Evropi.

1614. - Umro španski slikar i vajar grčkog porijekla Dominikus Teotokopulos (Theotokópulos), poznat kao El Greko (Greco), čije je originalno slikarstvo prožeto pravoslavnom tradicijom i italijanskom renesansom. Najviše je slikao portrete i obrađivao religiozne teme, jer su narudžbine Crkve bile njegov glavni izvor prihoda, ali nije prihvatao slikarstvo kao instrument vjerske propagande, zbog čega je imao veoma lošu reputaciju u rimokatoličkim krugovima u Španiji i često se sukobljavao s vjerskim vlastima. Djela: "Pogreb grofa Orgaza", "Duhovi", "Blagovijesti", "Molitva na Maslinovoj gori", "Laokon", "Toledo", "Ortensio Feliks de Paravisino".

1770. - Rođen engleski pisac Vilijam Vordsvort (William Wordsworth), čija je poezija označila prelaz iz klasicizma u romantizam. Najznačajniji je stvaralac prve generacije engleskih romantičara i ideolog novih kretanja u poeziji, mada ih sam nije označio kao romantizam. Centralna tema njegove lirike bila je opis osjećanja mistične povezanosti s prirodom. Djela: zbirka pjesama "Lirske balade", stihovana autobiografija "Preludijum".

1866. - izašao prvi broj “Bosanskog vjestnika”, štampan u prvoj sarajevskoj štampariji Pečatnji Injata - Soprona Zemunski. Štampar Ignjat Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman-paše, otvorio je prvu štampariju - Sopranovu pečatnju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni - sedmičnik "Bosanski vjestnik", koji je bio list političkog i zabavno-poučnog sadržaja, a uređivao ga je Ignjat Sopron. Prvo štampano djelo bila je pjesma posvećena Topal Osman-paši.

1915. - Američka pjevačica Bili Holidej (Billie Holiday), nazvana "kraljicom džeza i bluza", rođena je na današnji dan. Prema muzičkim kritičarima, još se nijedan džez-pjevač nije približio njenim interpretacijama.

1934. - Rođen Taško Načić, jedan od najboljih srbijanskih glumaca, poznat po nizu upečatljivih karakternih uloga, ali najviše kao jedan od dvojice naslovnih protagonista crne komedije „Davitelj protiv davitelja“. Igrao je i u kultnim predstavama Ateljea 212 zajedno sa Zoranom Radmilovićem: „Radovan III“ i „Kralj Ibi“. Njegov komičarski talent ostao je upamćen i po ulozi Božidara Majkovića u TV seriji „Bolji život“. Umro je 26. marta 1993. godine u 58. godini života, od srčanog udara.

Rođen američki reditelj Frensis Ford Kopola

1939. - Američki filmski reditelj, scenarista i producent Frensis Ford Kopola (Francis Ford Coppola), jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u SAD u drugoj polovini 20. vijeka, rođen je na današnji dan. Dobitnik je pet Oskara i dvije Zlatne palme. Najpoznatiji filmovi: "Demencija", "Sada si veliki dječko", "Dolina sreće", "Pleme kiše", "Kum", "Prisluškivanje" (Zlatna palma i Oskar), "Kum 2" (Oskar), "Veliki Getsbi", "Apokalipsa sada" (Zlatna palma), "Kum 3", "Kapetan Eo", "Njujorške priče", "Gori li Pariz?"…

1943. - U Geriju, u SAD, umro bosanskohercegovački i jugoslavenski pisac Jovan Dučić, a njegove kosti su tek nedavno prenesene u rodno Trebinje. Već prvom zbirkom - "Pesme", objavljenom 1901. u Mostaru, predstavio se kao nadahnut liričar i pjesnik obuzet temama bola i usamljenosti, ljubavi i smrti. Pisao je i prozu ("Jutra sa Leotara"), putopise ("Gradovi i himere", "Pismo iz Ženeve", "Pismo s Alpa", "Pismo iz Španije"), eseje ("Blago cara Radovana", "Moji saputnici", "Staza pored puta"), studije ("Grof Sava Vladislavić"), historijske spise ("Vjerujem u Boga i u srpstvo").

1947. - Umro američki automobilski magnat Henri Ford (Henry), koji je najviše doprinio naglom razvoju automobilizma. Prve "benzinske kočije" konstruisao je 1896., a od 1899. proizvodio je automobile. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a 1908. je stvorio "model T", prvi "narodni automobil".

1954. - Rođen bosanskohercegovački književnik Hazim Akmadžić. Svoju prvu knjigu, zbirku poezije "Grijeh pjesme", objavio je 1973. Za roman "Mimar" Poslovna zajednica izdavača i knjižara BiH proglasila ga je najboljim autorom 2002. godine. Neke njegove knjige su obavezna lektira u osnovnim školama u BiH. Umro je 19. oktobra 2018. u Sarajevu.

Preminuo Hamdija Pozderac, predsjednik SR Bosne i Hercegovine

1955. - Umrla američka filmska glumica Teda Bara, prvi "vamp" u historiji kinematografije, tip fatalne žene koja izaziva masovne erotske fantazije. Filmovi: "Kleopatra", "Karmen", "Saloma", "Žena tigar", "Dama s kamelijama", "Pjesma sirene".

1964. - Rođen Rasel Krou (Russell Crowe), novozelandski glumac. U glumi se prvi put okušao u TV seriji „Police Rescue“ još 1990-ih. U kasnim 1990-im pojavio se u filmovima „Divlji korak“, te „L.A. Povjerljivo“ (1997.). Godine 2001., osvojio je Oskara za najbolju ulogu u filmu „Gladijator“.

1988. – U Sarajevu preminuo Hamdija Pozderac, predsjednik Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i jedan od najutjecajnijih bosanskohercegovačkih političara 20. vijeka. Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva SFR Jugoslavije, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, bio je prisiljen da da ostavku zbog umiješanosti u Aferu “Agrokomerc”. Nakon toga se povukao iz političkog života SFR Jugoslavije. Danas se sjećanje na Hamdiju Pozderca čuva i u nazivu jedne sarajevske ulice s njegovim imenom.

2017. - Umro Relja Bašić, jugoslavenski i hrvatski pozorišni, filmski i televizijski glumac i reditelj. Bio je jedan od najboljih glumaca regije svih vremena. U svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri Bašić je odigrao 3.766 predstava, snimio 137 što domaćih što inozemnih filmova, potpisao 26 režija, osnovao i trideset godina vodio putujuće pozorište “Teatar u gostima”, a regionalnoj javnosti najviše je ostao upamćen po ulozi šarmantnog gospodina Fulira iz filma “Tko pjeva zlo ne misli”.