Na današnji dan 1945. godine, "zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih patriota - Srba, Muslimana i Hrvata" oslobođeno je Sarajevo.

Arheološki je dokazano da je u Sarajevu bilo života još u prahistoriji, ali je njegove gradske temelje postavio bosanski sandžak-beg Isa-beg Ishaković u 15. vijeku, kada postaje prepoznatljiva urbana cjelina, čiji razvoj u kontinuitetu traje do danas.

Godine 1457., Isa-beg je podigao džamiju koju je poklonio sultanu Mehmedu II Fatihu, po kojem je dobila ime Careva, a potom i upravno središte dvor – saray, po kome je grad dobio ime. Saraj je uništen još u vrijeme Osmanskog carstva, a na njegovom mjestu podignuti su vojni logor i kasarna. Historijski izvori lociraju Saraj na mjesto gdje se danas nalazi zgrada Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Zvanično osnovano 1462. godine

I Careva džamija i Saraj nastali su prije 1462. godine, kada je napisana Vakufnama Isa-bega Ishakovića o izgradnji njegovih zadužbina, najstariji izvor za proučavanje Sarajeva i dokument osnivanja grada, u kojoj su pobrojani objekti koji će biti podignuti, kao i način na koji će oni biti održavani. Vakufnamom je Isa-beg prije 562 godine formirao osnove budućeg šehera, glavnog grada Bosanskog sandžaka, kasnije ejaleta, a danas države Bosne i Hercegovine.

Sarajevo je u svojoj historiji trpjelo mnoge nedaće. Jedna od najvećih je pohod Eugena Savojskog, koji je krajem 17. vijeka opljačkao i do temelja spalio Sarajevo koje je tada bilo jedan od najvećih gradova na Balkanu.

Nakon što je Austro-Ugarska anektirala Bosnu i Hercegovinu 1904. godine, sarajevski orijentalni štih susreo se s evropskim. Austrougari su industrijalizirali Sarajevo, uveli nove stvari u grad, pa je Sarajevo postalo prvi evropski grad s tramvajem. Gradile su se škole i kulturne institucije. U to vrijeme sagrađen je i Zemaljski muzej.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Sarajevo nije pretrpjelo značajnija razaranja. Iako pod snažnim utjecajima iz Beograda, Sarajevo se nije našlo na listi interesa tadašnjeg režima i dinastije Karađorđevića. Arhitektonska slika grada ostala je gotovo nepromijenjena, industrija je nazadovala, društvena nezadovoljstva radnika rasla, tako da se može reći da je Sarajevo kao grad između dva svjetska rata uglavnom stagniralo i nazadovalo.

EZ je 6. 4. 1992. priznala Republiku BiH kao nezavisnu državu

Od prvog dana Drugog svjetskog rata, 6. aprila 1941., kralj, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske, vlada i njene razne institucije, te dio diplomatskog kora, povlačili su se i u općoj pometnji i panici bježali iz Beograda prema Sarajevu. Iz Sarajeva su se kralj i vlada povukli prema Nikšiću, odakle su već 16. aprila 1941. odletjeli u Atinu i dalje na Bliski istok pod britansku zaštitu. Dva dana kasnije Jugoslovenska kraljevska vojska je kapitulirala. Sarajevo se našlo u sastavu ustaške NDH, a faktički pod njemačkom okupacijom. U antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote.

Na dan oslobođenja grada, 47 godina kasnije, Sarajevo je započelo još jednu bitku. Od početka agresije i opsade, pa do 31. jula 1995. u Sarajevu je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće i nestalo 11.541 civil, od kojih 1.598 djece. Materijalna šteta koju je grad pretrpio tokom agresije i opsade, prije svega kroz razaranja stambenog fonda i uništenje kulturnog blaga i privrednih objekata i saobraćajnica, bila je neprocjenjiva.

Također, treba napomenuti i da je 6. aprila 1992. godine, tadašnja Evropska zajednica priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. Nažalost, dok se zastava s Ljiljanima vihorila ispred zgrade UN-a u Njujorku, srpski agresori granatirali su stari dio grada i otpočeli najdužu blokadu jednog grada u historiji ratovanja, Olimpijskog grada Sarajeva.

Zato svima koji grad Sarajevo smatraju svojim gradom, svima koji ga vole i poštuju, svima koji se odnose prema njemu s poštovanjem želimo sretan Dan grada Sarajeva.

Rođen, a na današnji dan i umro italijanski slikar Rafaelo Santi

1483. - Rođen italijanski slikar Rafaelo Santi (Raffaello), poznat kao Rafael, najpotpuniji predstavnik renesanse u slikarstvu. Njegova djela, crtana i komponovana s nenadmašnim darom, odlikuju se klasičnom vedrinom i uzvišenošću misli i osjećanja. Slikao je madone, portrete, religiozne i mitološke kompozicije, freskama je u Vatikanu oslikao tri velike sale, a kao arhitekta jedno vrijeme je rukovodio gradnjom crkve Svetog Petra u Rimu. Umro je na svoj rođendan 1520. godine. Djela: slike "Tri gracije", "Madona djela Granduča", "Madona u polju", "Madona s češljugarom", "Sikstinska madona", "Lijepa povrtarka", "Portret mladog čovjeka", "Portret pape Julija Drugog", "Baltazar Kastiljon", "Kardinal Alidozi", freske "Atinska škola", "Parnas", "Oslobođenje Sv. Petra", "Izgnanje Heliodora".

1528. - Umro njemački slikar Albreht Direr (Albrecht Durer), jedan od najvećih renesansnih majstora. Izradio je portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i mnoštvo izvanrednih gravira u drvetu i bakru, u kojima je naročito izražen precizan crtež ("Apokalipsa", "Velika muka", "Bogorodičin život"). Rado je crtao prirodu, a radio je i akverele. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živio u Nirnbergu, gdje je stvorio najznačajnija djela, uključujući "Četiri apostola", "Svetu Trojicu", "Bogorodicu u ružičnjaku", "Portret Holcšuera".

1789. - Džordž Vašington (George Washington) izabran za prvog predsjednika SAD.

1874. - Rođen čuveni američki mađioničar Erih Vajs (Ehrich Weiss), poznat kao Hari Hudini (Harry), najpoznatiji mađioničar 20. vijeka. Ime je promijenio u čast francuskog mađioničara Robera Hudina (Robert).

1890. - Holandski vazduhoplovni inžinjer Entoni Herman Žerar Foker (Anthony Herman Gerard Fokker), osnivač vazduhoplovne industrije "Foker", koja i sada uspješno proizvodi avione, posebno putničke, rođen je na današnji dan. U Johaništalu kod Berlina 1912. je podigao prvu fabriku aviona, tako da mu je ime povezano i s njemačkom ratnom avijacijom u Prvom svjetskom ratu. Poslije rata podigao je fabriku u Amsterdamu i potom razgranao djelatnost u SAD i Španiji.

Poginuo Vladimir Perić Valter

1928. - Rođen Džejms Vatson (James Watson), američki naučnik, najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953. Zajedno s Fransisom Krikom (Francis Crick) i Morisom Vilkinsom (Maurice Wilkins) dobio je,1962. godine, Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće u vezi s molekularnom strukturom nukleinskih kiselina i njenom važnosti za prijenos podataka u živim organizmima.

1945. - U Drugom svjetskom ratu, prilikom borbi za oslobođenje grada, čuvajući električnu centralu koju su ustaše htjele da unište, poginuo je Vladimir Perić Valter, koji je tokom rata ilegalno radio u Sarajevu, Zenici i Tuzli, gdje je organizovao partizansku obavještajnu mrežu. Godine 1940., postao je član Mjesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Sarajevo. Prije toga je aktivno učestvovao i radio u naprednom radničkom pokretu. Početkom rata Valter je nastavio ilegalno da radi u Sarajevu, da bi ubrzo stupio u Majevički NOP odred, čiji je komandant postao krajem 1942. godine. Zatim je otišao u Zenički NOP odred, koji se u početku pročuo po mnogim uspešnim akcijama. Valter je bio i komandant udarnog bataljona u Šestoj istočno-bosanskoj brigadi. Početkom 1943. godine, upućen je na ilegalni rad u Tuzlu. U ovom gradu, i pored izuzetno teških uslova rada, uspešno je izvršavao sve zadatke.

U ljeto 1943. godine, rukovodstvo NOP Jugoslavije je uputilo Valtera na ilegalni rad u Sarajevo. Tamo je postao sekretar Mjesnog komiteta Partije. Kao iskusan borac i dobar poznavalac prilika u ovom gradu, učinio je mnogo da oživi ilegalni pokret. Davao je značajnu pomoć partizanskim jedinicama koje su djelovale u okolici Sarajeva. Organizirao je mrežu partizanske obavještajne službe. Nekoliko puta Specijalna policija pokušavala je da otkrije i uništi ilegalne punktove i sarajevsku organizaciju u cijelini, što joj nije polazilo za rukom, pa je Valter još za života postao legenda, kao jedan od najiskusnijih i najhrabrijih obavještajaca narodnooslobodilačkog rata. Hrabar, veoma inteligentan, pronicljiv i sposoban borac, svaki put je nadmudrivao neprijatelja, što je prikazano u kultnom filmu “Valter brani Sarajevo”. Skoro do kraja rata, do 6. aprila 1945. godine, stajao je na čelu svih akcija ilegalne organizacije u Sarajevu. Poginuo je u završnim borbama za oslobođenje grada.

1946. - Rođen Ivan Bekjarev, jedan od najznačajnijih jugoslavenskih i srbijanskih glumaca. Prvu filmsku ulogu odigrao je 1967. godine, u filmu „Bokseri idu u raj”, a slavu je stekao ulogama Vujkovića u TV seriji „Banjica“ i Stevice Kurčubića u TV seriji „Bolji život“.

Rođen proslavljeni bh. fudbaler Suvad Katana

1969. - U mjestu Delijaš blizu Trnova rođen je Suvad Katana, proslavljeni fudbaler Željezničara i reprezentacije BiH. Nakon Željezničara karijeru je nastavio u Belgiji, 1992. godine, gdje je igrao za Genk, Gent i Anderlecht. Godine 1998., prelazi u turski Adanaspor, da bi karijeru završio u Lokerenu u Belgiji (1999-2004). Za reprezentciju je igrao 10 puta, a debitovao je na prvoj službenoj utakmici protiv Albanije. Preminuo je 8. januara 2005. u Sarajevu, od posljedica srčanog udara u 36. godini života.

1971. - Umro ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Od 1910. je živio u Francuskoj, a od 1937. u SAD. Djela: baleti "Žar-ptica", "Petruška", "Posvećenje proljeća", scenska kantata "Svadba", melodrame "Priča o vojniku", "Persefona", opera-oratorijum "Kralj Edip", opera "Život razvratnika", kantata "Simfonija psalama", orkestarska djela - tri simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti za kamerni orkestar, "Koncert za 16 instrumenata", "Regtajm", autobiografski radovi "Hronika moga života", "Muzička poetika".

1992. - Preminuo američki pisac i profesor biohemije Isak Asimov (Isaac), pisac naučno-fantastičke proze. Djela: "Hemikalije života", "Zvijezde i njihovi putevi", "Unutar atoma", "Svijet nitrogena", "Ljudski mozak", "Nauka, brojevi i ja". Književna djela: "Ja, robot", "Čelične pećine", "Golo sunce", "Vasionske struje", "Zadužbina", "Druga zadužbina", "Zadužbina i carstvo", "Kraj vječnosti".

2005. - Umro princ Renije III od Monaka (Rainier), koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prijestolju naslijedio njegov sin, 47-godišnji princ Albert.

2021. - Preminuo Dragan (Predrag) Živković Tozovac, srbijanski pjevač i kompozitor narodne muzike. Također je bio vrhunski harmonikaš i zabavljač koji se pojavljivao u filmovima i vodio nekoliko muzičkih TV emisija.