Na današnji dan 1946. godine, u Varešu je rođen Borislav Boro Stjepanović, bosanskohercegovački glumac i reditelj.
Režirao je u Sarajevu (Otvorena scena OBALA, Kamerni teatar 55), u Mostaru i Podgorici. Na televiziji je igrao u brojnim serijama: “Građani sela Luga”, “Filip na konju”, “Osma ofanziva”, “Volim i ja narandže”, “Oriđinali”, “Viza za budućnost”, “Naša mala klinika”, “Lud, zbunjen, normalan”...
Jedan od osnivača ASU u Sarajevu
Igrao je u više od pedeset filmova: “Andra i Ljubica”, “Bife Titanik”, “Sjećaš li se Dolly Bell?”, “Ko to tamo peva”, “Čudo neviđeno”, “Miris dunja”, “Kuduz”, “Gluvi barut”, “Urnebesna tragedija”, “Ničija zemlja”, “Ovo malo duše”…
Pedagoškim radom počeo se baviti 1971. godine, asistirajući na predmetima Dikcija (1971. – 1973.) i Gluma (1976. – 1981.), na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Učestvovao je u osnivanju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje je radio kao profesor od 1981. do 1992.godine.
Jedan je od osnivača Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, u Crnoj Gori.
Pogubljen francuski hemičar Antoan Loren Lavoazje
1794. - Na giljotini pogubljen francuski hemičar Antoan Loren Lavoazje (Antoine-Laurent de Lavoisier), jedan od tvoraca moderne hemije, poslije suđenja održanog istog dana, na kojem je njega i još 27 optuženih revolucionarni sud osudio na smrt kao "zastupnika ubiranja kraljevskog poreza". Lavoazje je otkrio da je vazduh smjesa kiseonika i azota, dokazao da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio značaj kiseonika za sagorijevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je kristalizirani ugljenik.
1828. - Rođen švajcarski filantrop Anri Dinan (Henri Dunant), tvorac ideje o Crvenom krstu, jedan od osnivača Međunarodnog komiteta Crvenog krsta 1863., dobitnik Nobelove nagrade za mir 1901. Iskustvo iz bitke kod Solferina 1859., kad je organizirao pomoć ranjenicima, navelo ga je da 1864. predloži konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti bolesni i ranjeni i sanitetsko osoblje. Pao je u zaborav i bijedu i tek u dubokoj starosti doživio je priznanje za ogroman filantropski rad. Kao priznanje za izuzetnu službu u radu Crvenog krsta, 1965. je ustanovljena "Medalja Anri Dinan", najviše odlikovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Djela: "Sjećanje na Solferino", "Međunarodno bratstvo i milosrđe za vrijeme rata".
1873. - Umro engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil (John Stuart Mill), jedan od tvoraca liberalne političke teorije. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama, a u etici zastupao utilitarizam. U ekonomiji je posljednji značajan predstavnik engleske klasične škole - poznat je po teoriji troškova proizvodnje. Njegovo najznačajnije djelo je "O slobodi". Ostala djela: "Sistem logike", "Utilitarizam", "O predstavničkoj vladi", "Principi političke ekonomije", "Ogist Kont i pozitivizam", "Potčinjenost žena".
1880. - Preminuo francuski pisac Gistav Flober (Gustave Flaubert), jedan od osnivača francuskog realizma, sjajan stilista. Bio je pesimista, skeptik i nepristrasan posmatrač činjenica, protivnik građanskog licemerja. Romanom "Gospođa Bovari" uznemirio je javnost i optužen je za povredu javnog morala. Ostala djela: romani "Buvar i Pekiše", "Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija", dva pozorišna komada i više novela i obimna "Prepiska".
Umro francuski slikar i vajar Pol Gogen
1903. - Umro francuski slikar i vajar Pol Gogen (Paul Gauguin), čiji je umjetnički pogled izgrađen na protivstavu impresionističkom shvatanju slikarstva. Njegov postupak karakterišu pojednostavljeni oblici u čvrstoj konturi, široko tretirani planovi, bogata hromatska skala, jaki kontrasti boja, ukidanje perspektive. Tako nastala sintetička forma, mirna, robustna i monumentalna, natopljena je poezijom čiste čulnosti, a tema je najčešće egzotičan svijet domorodaca tahićanskog ostrva Fatu-Iva, među kojima je i umro. Najznačajnije slike je uradio tokom dva boravka na Tahitiju, gdje je pobjegao od civilizacije - "Ćeretanje", "Dvije djevojke s Tahitija", "Materinstvo", "Bjeli konj", "Plemkinja"...
1921. - U Švedskoj ukinuta smrtna kazna.
1970. – “Bitlsi” izdali svoj posljednji album, „Let It Be“.
1975. - Rođen Enrike Migel Iglesijas Prejsler (Enrique Miguel Iglesias Preysler), španski pop-pjevač, sin čuvenog pjevača Hulija Iglesijasa (Julio). Muzičku karijeru započeo je 1995. godine kao 20-godišnjak, s prvim studijskim albumom koji je u samo prva tri mjeseca prodao u milion primjeraka albuma i primio svoju prvu zlatnu certifikaciju.
1996. - Umro Luis Migel Lukas Domingen (Luis Miguel Lucas), vjerovatno najbolji svjetski borac s bikovima u 20. vijeku, čija je vještina inspirisala američkog pisca Ernesta Hemingveja (Ernest Hemingway).
1999. - Preminuo Ser Dirk Bogard (Bogarde), britanski filmski glumac i književnik. Zahvaljujući markantnom izgledu, bio je jedna od najvećih zvijezda poratne britanske kinematografije. Usprkos neuspjelom pokušaju proboja u Holivud, 1960-ih je postao međunarodna zvijezda zahvaljujući nastupu u nizu prestižnih filmova, u kojima je često tumačio kontroverzne uloge. Od 1970-ih je manje glumio, a više se posvetio pisanju.
2006. - Raspravno vijeće Haškog suda osudilo bivšeg komandanta Hrvatskog vijeća obrane Ivicu Rajića na 12 godina zatvora za ratne zločine počinjene u selu Stupni Do u oktobru 1993. godine.
