Pravni ekspert Nedim Ademović bio je gost Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem, gdje je poručio da je politika predsjednika RS Milorada Dodika loša i da se pogubio.
- Teško će se izvući iz procesa pred Sudom BiH, nema šta Dodik da prihvata ili ne. On pokušava da ostane na vlasti, neprihvatanje može voditi ka novim krivičnim postupcima. Dodik mora prihvatiti Šmita. Postupak protiv Dodika vrlo je ozbiljan, a činjenice na strani Tužilaštva - kazao je on.
Smatra da će Dodik biti presuđen za godinu do godinu i po.
Nakon toga se osvrnuo na Rezoluciju o Srebrenici.
- Rezolucija nije posvećena niti zločincima ni Srbima ni Srbiji, već žrtvama i srodnicima koji su izgubili najmilije. Svaka država bit će natjerana da obilježava sjećanje na genocid u Srebrenici. Cilj Srbije je da isprovocira strah kod država da ne glasaju i da budu suzdržani. To Srbiji ne ide kako treba. Trebamo zastupati tezu da je rezolucija dug prema Srebreničanima. To nije rezolucija BiH, mi je nismo potaknuli. To nije akt kojim se nešto potvrđuje, genocid je utvrđen. Pročitao sam Nacrt rezolucije, dobro je napisana - naglasio je.
Upitan da li se nakon rezolucije može tražiti ogromna ratna odšteta od Srbije, Ademović ističe:
- Već ima dvadeset presuda pred američkim sudovima. Karadžić je učestvovao u tim procesima. Postavlja se pitanje: Kako izvršiti presude? Karadžić nema taj novac, ali treba ga teretiti kao javnog dužnosnika, a ne subjektivno lice. Mora se odgovoriti ko je odgovoran da to plati. Ishod će biti neizvjestan, to je postupak gdje će sudovi imati veliki politički pritisak.
Revizija tužbe
Na pitanje da li je moguća revizija tužbe protiv Srbije nakon usvajanja rezolucije, Ademović kaže da su se politička klima i globalni stav promijenili.
- To može utjecati na odluku da li revidirati zaključke u vezi sa postupkom Srbije. Pravo mora biti jasno. Kad pokrenuti, to je nešto drugo. Globalna politika nije kratkoročna - rekao je.
Govorio je i o izmjenama Izbornog zakona.
- Međunarodna zajednica shvatila da je pozicija legitimnog Hrvata prevaziđena i to je OHR shvatio. Okrenuli su politiku, rekli HDZ-u da to više neće proći. Odstupa od koncepta građanske države i poslali su poruku da to ne dolazi u obzir - naveo je.
Prokomentarisao je i potencijalni izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH.
- Prije je bilo da se četvero sudija bira po etničkoj opredijeljenosti: dva Hrvata i dva Bošnjaka, što je neustavno… Prešutni dogovor je da se jedni drugima ne miješaju u posao, ali nema više tog političkog konsenzusa. Ne mogu se dijeliti po etničkoj opredijeljenosti, a iako se predlaže, mora biti politički neutralan. Vukoja je tijesno povezan sa HDZ-om. Misle da će taj sudija biti informant i moći će lobirati za sve situacije u kojima imaju interesa i da će staviti Ustavni sud pod političku kontrolu. Sudije ne smiju imati veze sa politikom. Ustavni sud će ostati funkcionalna institucija, to je najvažnija institucija jer ne zavisi ni od entitetskog ni od etničkog veta. Ustavni sud može spriječiti secesiju, on daje međunarodnim snagama pravo da reaguju. Ustavni sud će raditi jer sam uvjeren da visoki predstavnik može imenovati privremene sudije - mišljenja je Ademović.
Uloga OHR-a
Podsjeća da OHR može imenovati ad hoc privremene sudije.
- On je zaslužan za implementaciju Dejtona. Šmit brine za Ustavni sud i ukoliko je on ugrožen; to će uraditi Šmit. Šmit je i prije otkočio mehanizme - naglasio je.
Prokomentarisao je i odnose političara i medija. Poručio je da se novinari moraju bolje educirati, a da političari ne smiju vršiti pritisak.
- Svaki novinar mora naučiti kako da radi da bi se zaštitio od sudskih postupaka. Moramo znati šta su medijske slobode. Evropska konvencija donijela je novi standard u kojem postoje vrlo jasni kriteriji – šta ko smije da radi. Ne može se tumačiti kako ko hoće. Postoje vrlo decidno određena prava novinara i onih koji smatraju da su oštećeni. Pitanje je koliko smo kapacitirani da to ispoštujemo - rekao je.
Nedim Ademović je za kraj otkrio kako još uvijek neće ulaziti u politiku, te da putem prava mnogo više može uraditi.
