Nakon 45-godišnje vladavine Saveza komunista 1990. godine održani su prvi demokratski izbori u Bosni i Hercegovini. Kako je trebalo birati posve nove vlasti, uporedo su održavani i lokalni i opći izbori.

Pobjeda nacionalnih stranaka koja je obilježila ove izbore nije mimoišla ni Sarajevo kao glavni grad. U Sarajevu najviše glasova osvojila je Stranka demokratske akcije (SDA). 

Ova stranka pobijedila je u općinama Centar, Novi Grad, Stari Grad, Ilidža, Hadžići i Trnovo, dok je u Vogošći i Ilijašu pobijedio SDS. Jedini izuzetak bila je općina Novo Sarajevo u kojoj je najviše glasova imao Savez komunista BiH - Stranka demokratskih promjena.

Demokratski izbori

Nakon izbora novoformirana Skupština Grada Sarajeva izabrala je Muhameda Kreševljakovića za novog gradonačelnika. Bio je to prvi nekomunistički gradonačelnik nakon 45 godina.

Kreševljaković je rođen u Sarajevu 1939. godine. Bio je sin Hamdije Kreševljakovića, čuvenog bh. i jugoslavenskog historičara. Poput svog oca, također je završio historiju. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Radio je kao profesor historije i latinskog jezika u Velikoj Kladuši, Prijepolju i Kaknju. Veoma uspješnu stručnu aktivnost razvija dvadeset godina kao šef Odjela za dokumentacije Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH. Bavio se problematikom spomeničkog fonda BiH i po raznim novinama, naučnim časopisima i godišnjacima objavio više članaka i rasprava, te jednu knjigu.

Posebno je bio aktivan na zaštiti kulturno-prirodnog naslijeđa BiH. Na čelu Sarajeva nalazio se u njegovim najtežim historijskim momentima, prvim godinama agresije, u kojima je glavni grad BiH bio izložen brutalnom svakodnevnom razaranju i zvjerskom ubijanju civila.

Kreševljaković je na poziciji gradonačelnika ostao do aprila 1994. godine, kada odlazi na dužnost prvog generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Italiji sa sjedištem u Milanu. Umro je 5. decembra 2001. godine te je ukopan na šehidskom mezarju Kovači.

Profesor na čelu

Na mjestu gradonačelnika naslijedio ga je Tarik Kupusović. Rođen je 1952. godine u Sarajevu, gdje je završio Tehničku školu, a potom diplomirao na Mašinskom fakultetu - Hidrotehnički odsjek. Magistrirao je u Zagrebu. Doktorat je radio u Njemačkoj, Švicarskoj i Beogradu, a doktorirao je u Sarajevu. 

Pohađao je specijalizaciju u Centru Evropske unije u Milanu. Dobar dio radnog vijeka proveo je u Zavodu za hidrotehniku u Sarajevu, prvo u svojstvu inžinjera, a zatim i direktora Zavoda. Izabran je za asistenta, a zatim docenta na Fakultetu, a specijalnost mu je problematika vodosnabdijevanja. Autor je većeg broja stručnih radova, od kojih je petnaest objavljeno u inozemnim stručnim časopisima.

Kupusović je dužnost preuzeo usred rata i s nje je odstupio nakon potpisivanja Dejtona 1996. godine.

Godine 1998. na čelo grada došao je prof. dr. Rasim Gačanović. Rođen 1950. godine u Sarajevu, Gačanović je diplomirao i magistrirao na Univerzitetu u Sarajevu, a doktorsku disertaciju odbranio na Sveučilištu u Zagrebu. Izabran je u trajno zvanje redovni profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

U relevantnim indeksiranim naučnim publikacijama u Bosni i svijetu Rasim Gačanović je objavio 72 naučna i stručna rada, šest knjiga te 11 studija i istraživačkih projekata. Dobitnik je niza društvenih priznanja, povelja i zahvalnica.

Gačanović je najprije bio ministar za promet i komunikacije Federacije BiH, a od januara 1998. do aprila 2000. godine bio je gradonačelnik Sarajeva.

Dejtonske promjene

Političke promjene utemeljene Dejtonskim mirovnim sporazumom značajno su smanjile ovlasti gradonačelnika Sarajeva, prebacujući ih umjesto toga na Kanton, pa je i funkcija gradonačelnika postala u većoj mjeri protokolarna i ceremonijalna.

Dominacija SDA-ovih gradonačelnika, koja je trajala deset godina, okončana je 2000., na izborima koje su pratile prve političke promjene nakon rata.