Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da je došlo do povrede prava Ranka Debevca na nepristrasnost Suda, dok je istom odlukom odbio njegovu i apelaciju Osmana Mehmedagića za određivanje pritvora te neadekvatnog tretmana tokom trajanja ove mjere.

Bili u pritvoru

Oni su žalbu uputili dok su bili pritvoreni u Vojkovićima.

 - Neosnovani su i navodi da apelanti nisu promptno obaviješteni o razlozima za hapšenje, budući da je utvrđeno da su sa svim razlozima apelanti upoznati u kratkom roku - navodi se u odluci.

Međutim, objavljena odluka Ustavnog suda otkrila je ustvari šta su i kako tačno radili osumnjičeni, suspendirani predsjednik Suda BiH Debevec i bivši direktor OSA-e, koji se sada brane sa slobode.

U odluci Ustavnog suda objavljeni su tačni navodi Tužilaštva, na osnovu kojih su Osmica i Debevec uhapšeni i bili su u pritvoru tri mjeseca u Vojkovićima.

Da je Ustavni sud BiH mogao donijeti odluku, morao je tražiti od Suda i Tužilaštva sve papire, što je i objavljeno u odluci.

Korištenje ovlaštenja

No, krenimo redom. 

Sud je, na osnovu dokaza koje je Tužilaštvo dostavilo uz prijedlog za određivanje pritvora, utvrdio da postoji osnovana sumnja da su apelanti Osmica i Debevec, u svojstvu službenih osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, i to Debevec kao predsjednik Suda BiH i Mehmedagić kao generalni direktor Agencije, počinili navedena krivična djela. 

Naime, kako je navedeno, osnovano se sumnja da su Debevec i Mehmedagić u periodu od avgusta 2020. do kraja 2022. godine iskoristili ovlaštenja svojih pozicija u namjeri da nezakonito pribave korist u vidu informacija i podataka iz istražnih postupaka Tužilaštva.

- Apelanti (Debevec i Mehmedagić) su se dogovorili da Agencija uputi Sudu BiH zahtjeve za praćenje i nadzor službenih telefonskih brojeva dežurnog sudije Suda BiH, a da Sud BiH izda naloge za tu mjeru, iako nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti. U tom cilju, drugoapelant je, kako je navedeno, svjestan i znajući da nisu bili ostvareni uvjeti za upućivanje zahtjeva i dajući lažne podatke uposleniku Agencije, naložio da se pošalje Sudu BiH zahtjev za navedenu mjeru nadzora - navedeno je.

Debevec je, svjestan i znajući da se ne radi o istraživanju Agencije o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine i da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje naloga, "iskoristio svoja ovlaštenja te naložio uposleniku Suda BiH da sačini naloge za primjenu traženih mjera, koje je potom potpisao".

- Debevec je pri tome naredio uposleniku Suda da izdate naloge ne evidentira u odgovarajuće upisnike. Postojanje osnovane sumnje je potkrijepljeno i iskazom svjedoka koji je izjavio da je u više navrata ukazivao prvoapelantu - Debevcu da je potrebno voditi ažurnu evidenciju, u skladu s propisima iz oblasti tajnih podataka, a ne na način kako je to zahtijevao prvoapelant - objavljeno je.

Navedeno je da je na isti način primijenjena i mjera nadzora telefonskih komunikacija stručnih saradnika Tužilaštva A. Š. i M. J.

- Ovi stručni saradnici su izjavili da su se u periodu nadziranja njihovih telefonskih razgovora u Tužilaštvu vodile istražne radnje kojima su se provjeravale anonimne prijave protiv prvoapelanta u vezi s više krivičnih djela. Također, istražne radnje su se vodile i zbog provjere navoda da je Mehmedagićeva diploma krivotvorena. Svjedoci su naveli da su postojali i drugi predmeti koji su mogli biti predmet njegovog interesovanja - istaknuto je.

No, to nije kraj.

Dalje je navedeno da postoji osnovana sumnja da su, u Sudu BiH i Agenciji, paralelno poduzimane aktivnosti na uništavanju dokaza o izdatim nalozima.

Tako je, prema dostavljenim dokazima, Mehmedagić tokom 2022. godine naložio uništenje svih podataka proisteklih iz navedenih naloga, između ostalog i uništenje naloga Suda BiH.

- Mehmedagić je bio svjestan i znao da, u skladu s internim Pravilnikom Agencije, nije dozvoljeno uništenje naloga Suda na osnovu kojih su provođene mjere praćenja. Također, Debevec je u cilju prikrivanja dokaza naložio uposleniku Suda da iz kancelarije u kojoj se čuvaju sudski nalozi iznese spise spornih predmeta i da mu ih preda, što je uposlenik i učinio. Kako je dalje navedeno, Debevec je te spise, „na njemu poznat način“ uništio ili prikrio. Prvoapelant je, pri tome, naložio uposleniku da i iz računara izbriše sve sporne naloge. Ove činjenice su potvrdili saslušani svjedoci, uposlenici Agencije i Suda BiH - objavljeno je.

Sud je istovremeno ukazao da Debevcu, kao predsjedniku Suda, prilikom prijema zahtjeva za izdavanje spornih naloga, nije moglo ostati nepoznato,da brojeve telefona, za koje je trebalo da se izda tražena mjera, ne koristi samo jedan sudija Suda BiH, nego sve dežurne sudije.

- Ukazano je da predsjednik Suda BiH nema pravo da sudije pita o predmetima, niti da vrši uvide u njihove spise i provjerava njihove radnje. Navedeno je i da postoji i elektronski sistem, tzv. CMS, u koji predsjednik ima uvid. Međutim, određene radnje se poduzimaju po usmenim naredbama sudija u kasnim satima, van radnog vremena, jer postoje mnoge situacije koje zahtijevaju hitnost u postupanju i zaštitu rada organa krivičnog gonjenja. U takvim situacijama poduzete radnje se naknadno unose u sistem, nekad samo u vidu konstatovanja radnje radi zaštite postupka, dok se opis radnje nalazi isključivo u fizičkom spisu predmeta, a najčešće je kovertiran - istaknuto je.

U rješenju Suda o određivanju pritvora navodi se da iz iskaza svjedoka - uposlenika Agencije - proizlazi da su sporni nalozi Suda BiH s drugim materijalom, po Mehmedagićevim uputama, uništeni.

Pozvan u Tužilaštvo

Taj svjedok je izjavio da ga je, nakon što je pozvan u Tužilaštvo, drugoapelant kontaktirao i rekao mu da se radi na predmetu koji se odnosi na uništavanje naloga i svjedoku sugerisao da kaže da je „sve bilo regularno“.

Osim toga, u dokumentima je navedeno:

- Iz iskaza svjedoka – uposlenika Suda BiH, koji je potvrdio da je sporne naloge izbrisao iz računara za obradu tajnih podataka po prvoapelantovom nalogu. Svjedok je, po prvoapelantovoj uputi, sporne spise predao u Kabinet predsjednika Suda u fizičkom obliku, nakon čega mu nije poznato što se s tim spisima desilo.

"Ona može da govori šta god hoće"

Otkriveno je da Debevec, kada se koristio svojim pravom na telefonski poziv, nazvao uposlenicu Suda, koju je obavijestio da je uhapšen, i naložio joj da skloni Knjigu uvida u tajne podatke.

 - Vijeće je ovu okolnost dovelo u vezu s iskazom uposlenika Suda BiH koji je izjavio da mu je Debevec, nakon što je Tužilaštvo zatražilo dostavljanje određenih sudskih naloga, rekao da je uposlenica, koja je povremeno radila na njihovom izdavanju, izjavila „da će odmah reći sve kako jeste i da neće ništa kriti. U vezi s tim, Debevec je svjedoku rekao da, ako bi sklonili evidenciju, "ona može da govori šta god hoće, a da oni mogu reći da se evidencija nikada nije ni vodila“.