Na današnji dan 1961. godine, rođen je Husref Musemić nekadašnji bosanskohercegovački fudbaler, a danas trener. Trenutno je trener Igmana iz Konjica.

Musemić je bio golgeter FK Sarajevo šampionske 1985. godine, da bi potom igrao u beogradskoj Crvenoj Zvezdi, škotskom Heartsu i holandskom Twenteu. Odigrao je jednu utakmicu za reprezentaciju SFR Jugoslavije, 30. marta 1983., protiv Rumunije u Temišvaru, te jednu utakmicu i za reprezentaciju Bosnu i Hercegovinu, 30. novembra 1995., protiv Albanije u Tirani.

U trenerskoj karijeri uspješno je vodio tim s Koševa, te u sezoni 2006/2007. osvojio titulu prvaka Premijer lige Bosne i Hercegovine. Nakon Sarajeva trenirao je drugog sarajevskog premijerligaša FK Olimpik, da bi u januara 2015. postao trener tuzlanske Slobode.

Od septembra 2016. trenirao je Mladost iz Doboja kod Kaknja, da bi se u augustu 2017. vratio kao trener u FK Sarajevo s kojim je osvojio šampionsku titulu i Kup, 2019. godine. U januaru 2021. postaje trener FK Tuzla City, a u decembru 2022. preuzeo je Igman iz Konjica s kojim je sporazumno prekinuo svoju saradnju 27. jula 2023., ali se vratio u Igman u junu 2024. godine.

Rođen Žan Pjer Fransoa Blanšar, koji je prvi preletio La Manš balonom

1753. - Rođen francuski pronalazač i konstruktor balona Žan Pjer Fransoa Blanšar (Jean Pierre Francois Blanchard), koji je 1785. godine s Džonom Džefrisom (John Jeffries) prvi preletio La Manš balonom. Također je konstruisao padobran.

1776. – Potpisana "Deklaracija nezavisnosti" Sjedinjenih Američkih Država te je današnji dan proglašen Danom nezavisnosti SAD. Kongres predstavnika 13 američkih kolonija, pobunjenih protiv Velike Britanije, potpisao je "Deklaraciju nezavisnosti" u kojoj su iznesene demokratske težnje nove nacije, te proglasio nezavisnost SAD.

1804. - Rođen američki pisac Natanijel Hotorn (Nathaniel Hawthorne), jedan od prvih značajnijih američkih romansijera. U romanima i pripovijetkama je prikazao moralno-religioznu puritansku tradiciju i njeno opadanje u Novoj Engleskoj. Pisao je u pesimističnom maniru, pri čemu su ga zaokupljale teme grijeha, prestupa i oholosti. Djela: romani "Skarletno slovo", "Kuća sa sedam zabata", "Blajdelska romansa", "Mermerni faun", pripovijetke "Dvaput ispričane priče", "Živopisne priče za djecu".

1807. - Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi (Giuseppe), vođa oslobodilačkog pokreta za ujedinjenje Italije, rođen je na današnji dan. Izveo je 1860. godine legendarni pohod na Siciliju i s hiljadu "crvenokošuljaša" oslobodio otok, a 7. septembra 1860. trijumfalno ušao u Napulj. Uveo je političke reforme, dijelio zemlju seljacima, ali je, umjesto da proglasi republiku, dobrovoljno ustupio vlast, smatrajući da će Savojska monarhija ujediniti Italiju. Pokušao je 1862. i 1867. da oslobodi Rim od papske vlasti, ali je oba puta uhapšen. 

Umro francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan

1848. - Umro francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Šatobrijan (François-René de Chateaubriand), sjajan stilista koji je snažno utjecao na francusku književnost. Poslije ranjavanja u jednoj bici s pristalicama Francuske revolucije 1792. je emigrirao u Englesku, gdje je ostao do 1800. Po povratku na vlast dinastije Burbon 1814. bio je ambasador i šef diplomatije. Povukao se iz politike 1830. poslije Julske revolucije i pada kralja Šarla Desetog. Djela: "Duh hrišćanstva" (čiji su dio kratki romani "Atala" i "Rene"), poema u prozi "Mučenici", "Put iz Pariza u Jerusalem", "Uspomene s onu stranu groba", politički spisi "Historijski, politički i etički eseji o prošlim i sadašnjim revolucijama, razmatranim u odnosu na Francusku revoluciju", "O Bonaparti i Burbonima".

1855. - Rođen Vlaho Bukovac, jedan je od najznačajnijih i najistaknutijih hrvatskih slikara na prijelazu s 19. na 20. vijek. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red najplodnijih hrvatskih slikara. Prošao je slikarske faze od akademizma, realizma, impresionizma i simbolizma do moderne. Osobito je poznat i priznat po portretima.

1885. - Petar Šain, bosanskohercegovački slikar, rođen je na današnji dan. Jedan je od slikara iz prve generacije umjetnika koji su pohađali umjetničke škole, uključujući i Gabrijela Jurkića, Petra Tiješića, Karla Mijića, Špiru Bocarića, Đoku Mazalića, Romana Petrovića i Lazara Drljaču. Učio je grafičke vještine u Zagrebu, dvije godine proveo je u Grafičkom institutu u Beču, potom se dodatno obrazovao u Minhenu i Parizu. Bio je profesor Srednje tehničke škole i Škole za primijenjenu umjetnost u Sarajevu. U Prvom svjetskom ratu bio je ilustrator s ratišta te je s tim crtežima nastupio na Izložbi umjetnika iz Bosne i Hercegovine 1917. godine. U međuratnom periodu slikao je motive sarajevske čaršije. Najpoznatija djela: “Zima na Romaniji”, “Ples rata”, “S marša”, “Molitva u polju”…

1900. - Rođen američki muzičar afričkog porijekla Lus Sačmo Armstrong (Luis), najveći trubač u historiji džeza. Tokom karijere duge više od pola vijeka proslavio se i kao pjevač neponovljivog hrapavog i toplog glasa, a brojne turneje širom svijeta donijele su mu nezvaničnu titulu "ambasadora dobre volje". Snimio je i više filmova, u kojima je također iskazao raskošni talent izuzetnog zabavljača.

1903. - Pušten u rad prvi pacifički telegrafski kabl, postavljen na dno okeana između San Franciska i Manile.

1910. - Umro italijanski astronom Đovani Virđinio Skjapareli (Giovanni Virginio Schiaparelli), direktor Milanske opservatorije, koji je otkrio "kanale" na Marsu i asteroid Hesperiju. Proučavao je i vezu između kometa, meteora i meteorskih rojeva i odredio rotaciju Merkura i Venere.

1926. - Osnovan Fudbalski klub Borac iz Banje Luke. Klub su osnovali od trgovački pomoćnici koji su se okupljali u gostioni "Putnik" (Banja Luka) po dogovoru iz sredine 1925. godine, a na današnji dan, 4. jula 1926., održana je Osnivačka skupština kluba. Svoj prvi veliki uspjeh Borac je postigao na takmičenju u Sarajevu (1928.) i taj vrijedan trofej se i dan-danas čuva u klupskim prostorijama.

Rođena Đina Lolobriđida, prva velika zvijezda italijanske kinematografije

1927. - Rođena italijanska filmska glumica Đina Lolobriđida (Gina Lollobrigida), prva velika zvijezda italijanske kinematografije poslije Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Fanfan Lala", "Ljepotice noći", "Hljeb, ljubav i mašta", "Trapez", "Solomon i kraljica od Sabe", "Carska Venera", "Ana iz Bruklina", "Provincijalka".

1934. - Umrla Poljakinja Marija Kiri Marie (Curie), koja je dva puta dobila Nobelovu nagradu. Sa suprugom Pjerom (Pierre) je iz rude urana izdvojila nove elemente - radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu Akademije medicine u Parizu i postala šefica katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivačica i direktorica Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podijelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Poslije Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri jedna mjerna jedinica u fizici dobila je naziv "kiri".

2000. - Preminuo Gustav Herling-Grudzinski (Gustaw), poljski pisac, novinar, esejista, podzemni borac iz Drugog svjetskog rata i politički disident u inozemstvu tokom perioda sovjetske i komunističke vladavine. Suosnivač je, 1946., poljskog Književnog instituta u Parizu i časopisa “Kultura”. U Londonu je (1948. – 1952.) bio saradnik časopisa “Wiadomości”, potom u Minhenu bio urednik Radija Slobodna Evropa. Njegovo najpoznatije djelo, memoaristički “Drugi svijet”, potresno je svjedočanstvo života u sovjetskim logorima.