Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijad Bajramović izjavio je za Fenu da bi Bosna i Hercegovina što prije trebala da se uveže u sistem uvođenja mehanizma oporezivanja emisija ugljen dioksida (CO2) i usaglašavanje sa sistemom za trgovinu emisijama za što bi samo za prvih šest mjeseci ove godine u budžet mogla inkasirati 210 miliona eura.

Bajramović je dodao da takav potez predstavlja temelj klimatske politike Evropske unije čijem članstvu teži i BiH.

Energetska efikasnost

Reforma energetskog sektora u BiH, podsjetio je Bajramović, započela je potpisivanjem Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, kojim se BiH obavezala da će postepeno preuzimati dijelove pravne stečevine EU tako što će u svoje zakone prihvatati zahtjeve i pravila odgovarajućih direktiva i uredbi EU u oblastima: sigurnosti snabdijevanja, konkurencije, zaštite okoline, energetske infrastrukture, energetske efikasnosti i korištenja energije iz obnovljivih izvora.

Pored Ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, BiH je potpisnica Pariškog sporazuma, te Sofijske deklaracije koju je potpisala u novembru 2020.

- Time se, između ostalog, opredjelila da će u cilju podrške dekarbonizaciji u regiji zapadnog Balkana raditi na uvođenju mehanizama oporezivanja emisija ugljen dioksida (CO2) i na usaglašavanju sa sistemom za trgovinu emisijama Evropske unije (EU ETS - EU Emission Trading System). EU ETS predstavlja temelj klimatske politike EU (1 ETS je 1 tona CO2). Trenutno u EU se emituje dvije milijarde tona CO2 na koje se plaća taksa. Cilj je smanjiti emisije kroz utvrđivanje cijena za ispuštene količine gasova sa efektom staklene bašte iz energetskog sektora, industrije i sektora vazduhoplovstva - pojasnio je Bajramović.

Ukazao je i na značaj uvođenja CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) prekograničnog mehanizma za prilagođavanje ugljika koji je u suštini uvozna taksa na određene proizvode iz zemalja koje nemaju uveden sistem oporezivanja emisija CO2, koji je kompatibilan sa EU ETS.

- EU na ovaj način štiti svoju privredu od nelojalne konkurencije proizvoda koji se uvoze u EU, a dolaze iz zemalja gdje emisije nisu adekvatno oporezovane. CBAM treba da obezbijedi da cijena uvozne robe u EU odražava cijenu ugljika koju domaći proizvođači plaćaju kroz ETS mehanizam, te treba da spriječi da se napori EU u smanjenju emisije CO2 ne ponište povećavanjem emisije CO2 izvan EU. CBAM je trenutno vezan prvenstveno za uvođenje poreza na ugljik pri uvozu proizvoda kao što su cement, đubrivo, željezo, čelik, aluminijum i električna energija - dodao je Bajramović.

Prema njegovim riječima, CBAM na neki način predstavlja pritisak da bi zemlje van EU ubrzale proces dekarbonizacije. Uvođenjem CBAM-a bi se određene robe, kao što su električna energija, metali i slično, dodatno opteretili porezom na ugljik. Pojašnjavajući ko može biti oslobođen od CBAM, Bajramović je naveo da će prelazna faza CBAM trajati do kraja 2025. godine. U prvoj fazi CBAM bi se počeo primjenjivati na robe s direktnim emisijama stakleničkih gasova, a u drugoj fazi i na indirektne emisije.

Trošak ugljika plaćen na izvoru može se oduzeti od CBAM naknade ukoliko se može dokazati. Da bi se izbjegao CBAM treba potvrditi posvećenost klimatskoj neutralnosti do 2050, donijeti strategiju realizacije niskih emisija i klimatske neutralnosti do 2050 (NECP), usvojiti paket „Čiste energije“ i implementirati, izvršiti integraciju tržišta električne energije i gasa sa EU tržištem, uspostaviti metodologiju praćenja i izvještavanja i uspostaviti sistem garancija porijekla energije.

Istovremeno, naglasio je Bajramović, treba kreirati uslove za intenzivno investiranje u obnovljive izvore, posebno pripremiti prenosnu i distributivnu mrežu da prihvati nove obnovljive izvore, jer je ona podkapacitirana.

Prelazna faza

- Potrebno je osigurati dovoljno finansijskih sredstava, prvenstveno od EU jer BiH je zemlja u razvoju i nije u mogućnosti finansijski samostalno iznijeti energetsku tranziciju. Bez podrške međunarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, neće biti moguće uspješno provesti pravednu tranziciju ugljenih regiona. ETS sistem i CBAM imaju zajednički cilj određivanja cijena emisija stakleničkih gasova ugrađenih u iste robe na onovu posebnih emisionih jedinica. Shodno pravilima koja regulišu implementaciju CBAM tokom njegove prelazne faze, primjena se može odložiti do 2030. godine kada je u pitanju proizvodnja električne energije - rekao je Bajramović.

Prema njegovim riječima, obaveza primjene CBAM mehanizma ili ulaska u ETS šemu trgovine emisijama su jedan od dva neizbježna scenarija. Te troškove moraju platiti potrošači, pri čemu trošak CBAM je prihod EU, a trošak ETS postaje prihod Bosne i Hercegovine.

- Cijene CBAM i ETS certifikata se očekuju da budu približno iste. Za Bosni i Hercegovini je

najbolje da se uveže u sistem ETS, koji je jednak EU ETS. Trenutno je cijena električne energije oko 100 EUR/MWh, dok je cijena ETS 63 EUR/toni. Ako uzmemo da je cijena ETS čitavo polugodište bila ista, onda bi za ovo polugodište 2024. godine za proizvodnju iz termoelektrana od 4 TWh, trebalo platiti u budžet Bosne i Hercegovine 210 miliona EUR, u suprotnom putem CBAM ova sredstva (ili još veća) bi otišla kao prihod EU - zaključio je Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE.