Klinika za bolesti uha, nosa i grla sa hirurgijom glave i vrata Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) ponovo je počela sa ugradnjom kohlearnih implantata kod djece, a prvi implantat ugrađen je početkom protekle sedmice. Ta usluga je, usred pandemije Covida i ostalih poteškoća, bila nedostupna posljednje četiri godine u KCUS-u. Zbog toga su djeca s oštećenjem sluha pomoć tražila izvan Bosne i Hercegovine.

Prekid zbog pandemije

Zahvaljujući trudu i zalaganju ljekara Klinike za bolesti uha, nosa i grla sa hirurgijom glave i vrata i menadžmenta KCUS-a, u saradnji sa prof dr. Volf Diter Baumgartnerom (Wolf-Dieter), ekspertom za ugradnju slušnih implantata pri Univerzitetskoj klinici za bolesti uha, grla i nosa MedUni/AKH iz Beča i prim. dr Đenadom Hodžićem iz KB Zenice, u KCUS-u se ponovo radi ugradnja kohlearnih implantata.

- Od 2001. godine do danas, na Klinici za ORL i maksilofacijalnu hirurgiju, ugradili smo 40 kohlearnih implantata. Nažalost, imali smo prekid od četiri godine zbog pandemije ali i određenih poteškoća s kojima smo bili suočeni. U saradnji s profesorom Baumgartnerom i kolegom Hodžićem aktivno radimo na edukaciji našeg tima, te je odsad liječenje djece s oštećenjima sluha omogućeno u Bosni i Hercegovini bez potrebe za odlaskom bilo gdje izvan naše zemlje - kazala je doc.dr Zehra Sarajlić.

Odabir pacijenata

Doc.dr Zehra Srajlić je u audiološkom timu, koji radi snimanje i odabir pacijenata, koji potom budu predočeni Komisiji za kohlearnu implantaciju. Nakon odabira pacijenata se vrši ugradnja implantata.

- Imali smo veliki broj djece koja su čekala na audiološku obradu, ali smo naporom naših ljekara i anestezioloških timova uradili veliki broj snimanja. Dnevno snimamo po desetero djece, radimo u popodnevnim satima, ali i subotom, da bismo uradili što više audioloških snimanja. Naravno, imamo i nove slučajeve ali mislim da ćemo ovim tempom uspjeti završiti sve na vrijeme bez čekanja, da bismo što ranije dijagnostikovali djecu i ustanovili ko je od njih za ugradnju kohlearog implantata, a kome je potreban neki drugi vid pomoći i terapije - ističe doc.dr Sarajlić.

Pojašnjava da kohlearni implantat pomaže kod teških oštećenja sluha, jer je u takvim slučajevima nedostatan slušni aparat, te je implantat neophodan da bi djetetu pružili najbolji način amplifikacije sluha odnosno da bi dijete što bolje osposobili za slušanje, a samim tim i za govor.

- Prije svega, neophodno je uraditi temeljitu analizu sluha da se ustanovi o kojem stepenu oštećenja se radi. Ako se radi o kohlearnom tipu oštećenju sluha to je indikacija za kohlearni implantat, dok se za manje oštećenje sluha daje slušni aparat. U slučaju slušne neuropatije odnosno oštećenje sluha u višim partijama onda nemamo koristi od kohlearnog implantata, već je tu jedino rješenje moždani implantat - kaže doc.dr Sarajlić.

Angažman specijalista

Naglašava da je u procesu liječnja djeteta neophodan i kontinuiran angažman logopeda, psihologa, pedagoga, surdopedagoga i neuropedijatara koji čine neizostavan dio tima koji radi na rehabilitaciji i razvoju govora kod djeteta. Proces rehabilitacije je dugotrajan, pogotovo ako su djeca potpuno gluha ili imaju velika oštećenja sluha.

V.d. generalne direktorice KCUS-a prof. dr Hajrija Maksić izrazila je zadovoljstvo činjenicom da se u toj zdravstvenoj ustanovi ponovo pruža tako značajna zdravstvena usluga, te podržala trud i zalaganje ljekara i medicinskog osoblja.

- Raduje me da smo ponovo počeli s ugradnjom kohlearnog implantata, za to imamo educiran i stručan kadar ali i sve ostale uvjete kao i bilo koji drugi zdravstveni centar izvan BiH. Kao ljekar pedijatar sam se mnogo puta uvjerila da je, uz stručnu pomoć i njegu za uspješan oporavak djeteta, od velikog značaja blizina i podrška porodice. Liječenje izvan naše zemlje je, samo po sebi, teško za dijete i roditelje. Osim toga iziskuje i značajna finansijska sredstva. Stoga, aktivno radimo na ponovnom uvođenju usluga koje su iz određenih razloga prekinute, ali i širenju postojećih usluga u svim segmentima našeg rada, da bismo u potpunosti prekinuli praksu odlaska na liječenje izvan BiH. Edukacija i stručno usavršavanje ljekara i medicinskog osoblja jedan je od ključnih prioriteta, a kontinuirano radimo i na uspostavljanju i unaprijeđenju saradnje s uvaženim kolegama iz inostranstva u svim oblastima našeg rada - izjavila je prof. dr Maksić, saopćio je Press KCUS-a.