Na današnji dan 1603. godine, u jurišu na neprijatelja na Kovin-adi kod Budima poginuo je Derviš-paša Bajezidagić, jedan najznačajnijih pjesnika osmanskog perioda u Bosni.

Rođen je u mahali Podhum u Mostaru tokom 1560-ih godina. Bio je sin uglednog Mostarca Bajezidage. Nakon osnovnog školovanja u rodnom gradu, otišao je na dalju naobrazbu u Istanbul. Po sticanju visokog obrazovanja primljen u carski dvor sultana Murata III (1574-1595), gdje je obavljao dogandžijsku službu.

Sultanov lični savjetnik

Kako se već tada isticao pjesništvom i znanjem perzijskog jezika, sultan mu je povjerio da na turski prepjeva etičko-mistično perzijsko djelo “Sehaname” pjesnika Benna'ija, a 1592. godine postaje sultanov lični savjetnik. Iste godine je Derviš-paša podigao mesdžid u rodnoj mahali Podhum u Mostaru.

Važan izvor podataka za njegovu biografiju predstavljaju njegove pjesme, kao i vakufnama njegovih zadužbina u Mostaru. Na dvoru je ostao sve do sultanove smrti, a kasnije je postao bosanski valija (spominje se u jednom fermanu kao valija 1595). Učestvovao je u zauzeću Egre u Ugarskoj 1596. godine.

Imao je sina Ahmed-bega koji je također bio pjesnik i pisao pod književnim imenom Sabuhi.

Prepjevao Rumijevu "Mesneviju"

Derviš-paša Bajezidagić ostavio je iza sebe dva divana - po jedan na turskom i na perzijskom jeziku. Osim toga, kako navodi Fevzi Mostarac u svom "Bulbulistanu", prepjevao je "Mesneviju" Mevlana Dželaludina Rumija u dva toma.

Napisao je i vrlo uspješnu pjesmu o svom rodnom gradu "Gazel o Mostaru" koja završava stihomzavršava: "Šeher Mostar urez je svijeta". Osim toga, napisao je i tarih posvećen Starom mostu, a ostavio je Mostaru i medresu, mekteb i džamiju, te opremio biblioteku uz džamiju. Pripadao je mevlevijskom tarikatu. 

Umrla francuska književnica Madam de Stal

1817. - Umrla francuska književnica Madam de Stal (Madame de Stael), čija je knjiga "O Njemačkoj" znatno utjecala na razvoj romantizma. Kao protivnica francuskog cara Napoleona I Bonaparte emigrirala je iz Francuske i potom je živjela u Njemačkoj, Italiji, Rusiji i Švedskoj. Ostala djela: romani "Delfina", "Korina"…

1867. - Švedski proizvođač eksploziva Alfred Nobel svoj izum dinamit prvi put demonstrirao u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

1904. - Rođen poljski pisac Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Djela: romani "Satana u Goraju", "Moskatovi", "Mađioničar iz Lublina", "Rob", "Imanje", "Posjed", "Neprijatelji: ljubavna priča", "Šoša", zbirke priča "Gimpel luda", "Spinoza iz Pijačne ulice", "Kratki petak", "Seansa i druge priče", "Strasti", "Stara ljubav", memoarske knjige "U sudnici mog oca", "Dječak u traganju za Bogom", "Mladić u traganju za ljubavlju" i "Izgubljen u Americi".

1918. - Švedski filmski režiser i scenarist Ingmar Ernst Bergman, koji je tri puta dobio nagradu Oskar, rođen je na današnji dan. Najviše su ga zaokupljali etički i psihološki problemi čovjeka. Njegov naglašeni lirizam često je prerastao u halucinantne stilizacije tema i motiva, a prefinjen rad s kamerom i isprekidani narativni stil doprinijeli su tamnom slikanju ljudskih sudbina. Filmovi: "Ljeto s Monikom", "Noć klovnova", "Osmijeh ljetnje noći", "Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Zimsko svjetlo", "Lice", "Djevičanski izvor", "Đavolje oko", "Tišina", "Persona", "Krici i šaputanja", "Licem u lice", "Zmijsko jaje", "Svijet marioneta", "Fani i Aleksander".

1919. - Rođen Lino Ventura, italijanski glumac koji je slavu stekao tumačeći glavne uloge u nekim od najznamenitijih francuskih filmova poput „Vrelog asfalta“, „Saslušanja“, Francuskog detektiva“, „Sto dana u Plermu“... Većina likova koje je tumačio su bili "tvrdi" gangsteri.

1943. - Poginuo revolucionar i narodni heroj Veselin Masleša prilikom pokušaja proboja neprijateljskog obruča na Sutjesci. Masleša je rođen 20. aprila 1906. godine u Banjoj Luci. Pojavio se u literaturi već 1928. godine u časopisu "Nova Literatura" i publikovao je članke u literarnim časopisima "Književnik", "Stožer Danas" i "Naša Stvarnost". Napisao je i dvije velike studije: "Mlada Bosna" i "Svetozar Marković", koje su publikovane 1945. godine. Za narodnog heroja Masleša je proglašen 20. decembra 1951. godine.

1965. - Američki satelit "Mariner 4", lansiran 1964., napravio prve fotografije Marsa.

Preminuo Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bh. pjesnika svih vremena

1971. - Preminuo Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika svih vremena. Cijelog života, najviše kroz svoja književna djela, Mak se borio za BiH i bošnjaštvo, dokazujući autohtonost svog naroda i njegovog jezika. Pokrenuo je i raspravu o jezičkom pitanju u Bosni i Hercegovini, te u časopisu „Život“, 1970. godine, objavio esej „Marginalije o jeziku i oko njega“, u kojem se zalagao za priznavanje treće, bosanske varijante nekadašnjeg srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika. Njegova djela “Kameni spavač” i “Modra rijeka” vjerovatno su najznačajnija bosanskohercegovačka pjesnička ostvarenja 20. vijeka. Ona su ujedno i vrhunac Dizdarovog stvaralaštva i jedan od najznačajnijih perioda u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. Njegov portret prikazan je na novčanici od deset konvertibilnih maraka.

1998. - Umro Ričard Mekdonald (Richard McDonald), osnivač najvećeg lanca restorana u svijetu, „MekDonalds“.

2016. - Preminuo Peter Esterhazi (Esterhazy), mađarski književnik. Bio je jedan od najpoznatijih mađarskih i srednjoevropskih pisaca svog doba. Nazivali su ga "vodećim likom mađarske književnosti 20. vijeka", a njegove knjige su smatrane značajnim doprinosom poslijeratnoj književnosti. Prvu knjigu, eksperimentalni vijenac kratkih priča “Fancisko i Pinta”, objavio je 1976., a nakon nje slijedi čitav niz romana, knjiga priča i eseja, među kojima valja istaknuti “Proizvodni roman” iz 1979. Slijede: “Mala mađarska pornografija”, “Hrabalova knjiga”, “Pomoćni glagoli srca”, “Pogled grofice Hahn-Hahn”, “Dunavom nizvodno”, “Žena”. Njegovo bez sumnje najveće i najzahtjevnije djelo je roman “Harmonia calestis”.