Blaga zima i nedostatak snijega, ali i period dugotrajne suše, smanjili su dotoke i proizvodnju struje na hidroelektranama "Elektroprivrede BiH“. 

Od početka godine do polovine jula, potvrđeno je za "Dnevni avaz“, proizvodnja hidroelektrana je manja za 4,3 posto u odnosu na planiranu. Istovremeno, ekstremne temperature uzrok su pojačane potrošnje struje.

Veliki problem

- S obzirom na to da se "Elektroprivreda BiH“ u proizvodnji električne energije na hidroelektrane oslanja samo oko 20 posto, to ne predstavlja veliki problem. Nemamo problema s nedostatkom električne energije i uredno podmirujemo sve kupce. JP "Elektroprivreda BiH“ je prisutna na veleprodajnom tržištu i koristi svaku priliku za kupovinu energije u periodima kada su cijene značajno ispod njenih troškova proizvodnje – kazali su nam u EPBiH.

Ipak, gubici iz prethodnih godina, pad proizvodnje u rudnicima, loše hidrološke prilike, obaveze smanjivanja proizvodnje struje iz uglja, veliki su teret o vratu kompanije.

Univerzitetski profesor iz Tuzle i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić ukazuje da zatvaranje većine rudnika i termoelektrana do 2030. godine, što je predviđeno Nacionalnim energetskim i klimatskim planom, nije realno. On smatra da vlasti nisu sposobne nadomjestiti energiju proizvedenu iz uglja, jer projekata zasnovanih na obnovljivim izvorima nema ni na vidiku.

- Šta će biti s blokom 7 TE Tuzla? Utrošeno je blizu 20 miliona KM samo na pripremne radove i projekt je propao. Izgleda da niko neće odgovarati. Kako vratiti avans položen na račun kineskog konzorcija u iznosu više od 200 miliona KM? Šta Vlada FBiH i resorno ministarstvo, skupa s EPBiH, rade u vezi s tim? Zašto BiH da gasi termoelektrane ako Poljska gotovo 90 posto svoje struje i danas proizvodi iz termoelektrana na fosilna goriva?! Nju toliko ne pritišće energetska zajednica kao BiH i zašto da mi prednjačimo ako nemamo alternativu iz obnovljivih izvora koji bi nadomjestili struju proizvedenu iz TE – kaže Suljić.

Kupac struje

Apsurdno je da, dok BiH od nekadašnjeg izvoznika postaje kupac struje, u ladicama Vijeća ministara BiH stoji izvještaj o štetama koje ova zemlja trpi zbog činjenice da joj susjedi, pogotovo istočni, kradu struju proizvedenu iz zajedničkih hidroakumulacija.

- Godinama vlast u BiH ne pokreće pitanje otuđenja hidropotencijala na Drini od EP Srbije s hidroelektrana građenih zajedničkim snagama u bivšoj Jugoslaviji. Radi se o više od sedam milijardi KM duga, kada se godišnja proizvodnja na obje HE računa prema prosječnoj tržišnoj cijeni od 0,035 eura/kWh. Prema BiH se pokreću arbitraže od drugih republika bivše SFRJ, u slučaju TE i rudnika Ugljevik, naprimjer, a vlast u BiH je nijema na otuđenje svog hidropotencijala. 

Krajnje je vrijeme da se svi, u oba entiteta, opamete i shvate da je naplaćivanje hidropotencijala koji se 32 godine otuđuje s Drine jedini način da opstanemo i sačuvamo nezavisnost od prekomjernog uvoza struje – ističe Suljić, te podsjeća da su i Srbija i BiH potpisnice Konvencije o prekograničnim vodama i jezerima, te su obje države obavezne da hidropotencijal koriste pravedno i ne na štetu drugoga.

Srbija i BiH

Srbija i BiH potpisnice Konvencije o prekograničnim vodama i jezerima, te su obje države obavezne da hidropotencijal koriste pravedno i ne na štetu drugoga.