Početak avgusta 105.015 poslovnih subjekata iz BiH dočekalo je s blokiranim bankovnim računima, podatak je iz ažuriranog izvještaja Centralne banke (CB) BiH. Čak 57.449 firmi imalo je najmanje jedan blokirani račun.

Broj subjekata s blokiranim računom, a među njima su trgovinski i ugostiteljski objekti, apoteke, frizerski saloni, ali i pojedine mjesne zajednice, zadruge, agencije, preduzeća, općine i rudnici, veći je za 193 u odnosu na juni.

Nema razloga

- Račune pravnih lica otvorene u bankama blokiraju komercijalne banke na osnovu entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu, te odgovaraju za tačnost i ažurnost dostavljenih podataka. CBBiH je odgovorna za istovjetnost dostavljenih podataka s podacima u registru i objavljivanje podataka o broju blokiranih računa, odnosno o broju pravnih lica koja imaju barem jedan blokiran račun - kazali su nam u CBBiH.

Registar ne sadrži informacije o razlozima blokade računa, koji su definirani entitetskim zakonima o unutrašnjem platnom prometu, ali uglavnom su u pitanju neizmirene obaveze, aktiviranje mjenica i sudski nalozi za prinudnu naplatu. Dok su jedni u blokadi zbog krize u kojoj su se našli, ekonomski stručnjaci smatraju da još ima i onih koji otvaranje novog računa u drugoj banci koriste da izbjegnu obaveze.

Sve teže

Stalni rast broja blokiranih računa pokazuje da sistem ne funkcionira, da je sve teže i neizvjesnije poslovati, jer nikad ne znate ko će vam ostati dužan, a račun otvoriti u nekoj drugoj banci, kaže ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić.

- Bez obzira na to što tvrde da jeste, bankarski prostor u BiH nije jedinstven, jer ima banaka koje rade na teritoriji FBiH, a ne rade u RS i obratno. Tako da uvijek ima način da se otvori na drugoj strani račun, pa dok može - može. Onaj ko posluje s takvim firmama uzet će podatke o blokiranim računima, pa vidjeti kako firma stoji i hoće li poslovati s njom - ističe Cenić.

Račune pravnih lica otvorene u bankama blokiraju komercijalne banke na osnovu entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu.