Milionski dugovi propale kompanije “Fly Bosnia”, čiji je osnivač Sulejman El-Šidi (Sulaiman Al-Shiddi), trebalo bi da budu naplaćeni iz preostale imovine ovog saudijskog biznismena bliskog predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću.

Ide rješenje

U skladu sa Zakonom o postupku prinudne naplate, nakon što se iscrpe sve mogućnosti naplate od glavnog dužnika, pokreće se pitanje odgovornosti osnivača ili direktora pravnog lica, a ako se njihova odgovornost ustanovi, UIO BiH će donijeti rješenje kojim će, u konkretnom slučaju El-Šidija i direktoricu kompanije Nudžejmu Skenderović, teretiti za dug, koji iznosi više od 3,5 miliona maraka. 

- Proces ispitivanja osnovanosti donošenja pojedinačne i solidarne odgovornosti osnivača/direktora je u toku, te, ako se ustanovi osnovanost utvrđivanja pojedinačne i solidarne odgovornosti, plijenit će se lična imovina – kazali su nam u UIO BiH.

S obzirom na to da su ranije preduzete sve mjere prinudne naplate od glavnog dužnika “Fly Bosnia”, tokom koje je ustanovljeno da kompanija koja je bankrotirala nema imovine, izvjesno je da će dug za PDV morati biti naplaćen iz ličnih sredstava vlasnika i direktora.

El-Šidi je vlasnik grupacije u okviru koje posluje i “Sarajevo City Center”, jedini subjekt s kapitalom i imovinom od koje bi država mogla naplatiti svoja potraživanja.

SCC je posebna priča, o kojoj je “Avaz”, ali  i drugi mediji, izvještavao, a koja uključuje brojne sumnje i dileme kako je njegov vlasnik stekao najatraktivnije lokacije u glavnom gradu BiH, kakva je bila uloga tadašnjeg direktora Zavoda za izgradnju KS Bakira Izetbegovića, odakle je stizao novac za kasnije investicije, kako su iz vlasništva kapitala “Magros Veletrgovine” istisnuti manjinski dioničari…

Grupa “Al-Shiddi” 2006. godine kupila je državni kapital u bivšoj “Magros Veletrgovini”, a potom i hotel “Bristol”, jedan od simbola Sarajeva, a naknadno je na zemljištu “Magros Veletrgovine” izgradila “Sarajevo City Center”. Zanimljivo je da se dobit “Magros Veletrgovine” gotovo u potpunosti “istopila”. Sa 12,7 miliona u 2022. pala je na skromnih 352.000 KM u 2023. godini.

- “Magros Veletrgovina” je i prošle godine dobro poslovala, njeni ukupni prihodi iznosili su više od 38 miliona maraka i za gotovo 3,5 miliona KM bili viši nego u 2022., pa se očekivalo da će dobit imati isti trend. Međutim, ona je nestala pod udarom “vanrednih troškova”, a radi se o “neto kreditnom gubitku od finansijske imovine po amortiziranom trošku“ u iznosu od 16 miliona maraka - objavio je u maju portal "Biznisinfo“.

Pitanje je li ovakav pad prihoda posljedica realnih gubitaka saudijskog biznismena ili je dio priprema za prodaju SCC-a, ostalo je otvoreno. “Fly Bosnia” nalazi se na listi dužnika i Porezne uprave FBiH, a ukupan dug na kraju prošle godine iznosio je 1,48 miliona maraka.

Inače, ova kompanija osnovana je 2017. nakon što je Vlada FBiH, predvođena Fadilom Novalićem, u stečaj poslala “BH Airlines”, čime je naša zemlja ostala jedina država regiona bez svog nacionalnog avioprijevoznika. S letovima je počela 2019. godine, problemi su je pratili od početka, ali zbog pandemije koronavirusa, kada je obustavljen značajan dio avionskog saobraćaja, sve je krenulo ka konačnoj propasti.

Bez aviona

Prije četiri godine kompanija je ostala bez aviona i osoblja, a u oktobru 2022. godine i bez certifikata za obavljanje zračnog saobraćaja. Zanimljivo je da je ovoj kompaniji povjeren posao transporta spornih kineskih respiratora, koji je u maju 2020. koštao blizu 300.000 maraka, zbog čije nabavke su kasnije osuđeni bivši premijer Fadil Novalić, bivši direktor FUCZ-a Fahrudin Solak i vlasnik firme “Srebrena malina” Fikret Hodžić.

Odluke iz 2015. godine

Odluke iz 2015. godine, kada je Vlada FBiH, umjesto da spasi, odlučila da ugasi domaćeg prijevoznika “BH Airlines” i tako pripremi teren saudijskom investitoru, rezultirale su propašću, dugovanjima i pokušajima da se ona naplate. Umjesto podrške svojoj kompaniji, čiji je ukupan dug u trenutku gašenja iznosio 17 miliona dolara, vlasti, predvođene SDA, tržište su prepustile El-Šidiju, dok se kontinuitet avionskih letova i danas nastoji osigurati subvencijama aerodromima i linijama stranih kompanija.