PREDSJEDNIK SABORA IZBIH

Edhem Bičakčić: BiH je potreban čvršći zagrljaj od strane EU

Lično vjerujem da budućnost Bosne i Hercegovine leži u dijalogu izabranih predstavnika tri naroda i ostalih, kazao je Bičakčić

Bičakčić: Potrebna nam je pomoć i recepti od EU. MINA

Z. K.

29.8.2024

Kod nas vrijedi pravilo da se čuvaš američke avijacije, ruske okupacije i bosanske administracije. Za ovaj treći razlog odnosno bosansku administraciju potrebna nam je pomoć i recepti od EU, ističe u intervjuju za FEB bosanskohercegovački političar, predsjednik Sabora Islamske zajednice u toj zemlji Edhem Bičakčić. U razgovoru su se dotakli i energetske situacije u toj zemlji, gdje se tranzicija tog sektora tek zahuktava.

Kako gledate na odnose između tri glavne vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini?

- Saradnja Abrahamskih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini je dobra i ona se institucionalno manifestuje kroz rad međureligijskog vijeća koje djeluje na nivou države Bosne i Hercegovine. Na samom vijeću riješe se sve situacije u kojima dođe do povrede bilo kojih vjerskih prava. Ono što je nepohodno da se na nižim nivoima između medžlisa, župa, parohija i jevrejskih općina ovo manifestuje na terenu u najboljoj slici vjerskog djelovanja.

BiH jeste multietnička država, uvijek je bila i ostaće, ali kada se vozimo po putevim BiH, previše često možemo vidjeti jasne znakove netrpeljivosti, recimo precrtane napise u latinci ili ćirilici, zavisno od toga u kojem dijelu države se nalazimo. Koji je po vašem mišljenju recept da to društvo postane i ostane multietničko i multikulturno u smislu da ne vidimo više tih znakova netolerancije?

- U Bosni i Hercegovini je multireligijsko i multikulturno društvo a oba pisma i ćirilično i latinično pismo su ravnopravna i u upotrebi. Oštećenje putnih oznaka je prekršajno i krivično djelo i vjerujem da ćemo doći u situaciju da pravna država takve pojave sankcioniše ali u svakom slučaju ovakve pojave su u opadanju.

Zakon o restituciji je jedan od uslova za ulazak BiH u EU, vama je to bila bitna tema kad ste preuzeli vodjenje Sabora Islamske Zajednice, šta se sada dodađa na tom planu?

- Samo Bosna i Hercegovina nije donijela zakon o restituciji i danas općine upravljaju imovinom koja nije njihova već vakufa, legata i privatna. Na evropskom putu ovo bi trebalo da bude jedan od prioriteta. Međunarodna zajednica predstavljena od strane ureda OHR-a nije dala do sada podršku donošenja ovakve zakonske regulative. Sabor Islamske Zajednice snažno potiče donošenje ovog zakona i to je usaglašeno i na Međureligijskom vijeću.

Šta se dešava sa ugovorom Islamske zajednice i države BiH? Katolička i Pravoslavna crkva potpisale su ugovor sa državom, u čemu je problem da ugovor između IZ i BiH još nije završen?

- Bosna i Hercegovina ima potpisane ugovore sa Vatikanom i to je međudržavni ugovor a tiče se Katoličke crkve. Takođe je potpisan ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji se odnosi na Pravoslavnu crkvu u BiH. Potrebno je da se potpiše i ugovor sa Islamskom zajednicom u BiH i to je unutrašnje političko pitanje koje se politički zloupotrebljava od strane legitimnih predstavnika Srpskog i Hrvatskog naroda. Ugovor je potvrđen od strane Vijeća ministara u BiH ali još uvijek nije došao na potvrđivanje od strane Predsjedništva BiH. Sabor IZ je otvoren da se ovo pitanje riješi čime će se uvažiti sve specifičnosti vjerskih zajednica.

Kako sarađujete sa Bošnjacima iz regiona?

- U radu Sabora Islamske zajednice učestvuju predstavnici Bošnjaka iz Srbije, Hrvatske, Slovenije kao i Evrope, Amerike i Australije i saradnja se odvija uspješno. Na političkom planu djeluje i Ured za koordinaciju Bošnjačkih institucija koje u Bosni i Hercegovini vodi Vijeće kongresa Bošnjačkih intelektualaca a u čijem radu učestvuju predstavnici Bošnjaka Slovenije, Hrvatske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Amerike.

Kako u Sarajevu gledaju na Dodikove provokacije?

- Lično vjerujem da budućnost Bosne i Hercegovine leži u dijalogu izabranih predstavnika tri naroda i ostalih, a mediji posebno u Sarajevu previše pažnje posvećuju očiglednim nacionalističkim provokacijama Milorada Dodika. Ovo uveliko koči brži razvoj Bosne i Hercegovine a u tome i zaostajanje entiteta Republike Srpske i to je prostim okom vidljivo kada se krećete prostorima Bosne i Hercegovine.

Kako gledate na ulogu pravoslavne crkve u davanju podrške Dodikovoj politici?

- Srpska pravoslavna crkva je generator i nosilac ideje Velike Srbije i ona se i dalje nalazi na promociji politike oličene u Svesrpskom saboru. Snažno podržavamo ulazak Srbije u Evropsku uniju i vjerujemo da će to otupiti negativan uticaj na Bosnu i Hercegovinu od strane Srpske politike. Nemamo nikakvih problema sa pravoslavnom crkvom ali određeni elementi Svetosavlja koji su imanenti Srpskoj pravoslavnoj crkvi ne mogu procese voditi naprijed.

Koliko je Bosna i Hercegovina blizu ulasku u EU i koliko je akcenat na sređivanju društva – iznutra, sa odgovornim aktivnostima na građenju boljeg društva? Da li je društvo BiH zrelo za takvu jednu vrstu odgovornosti. Da se oslone na svoje snage?

- Lično mislim da je Bosna i Hercegovina blizu ulaska u EU, gdje smo još na početku prethodnog stoljeća i bili. Potreban nam je čvršći zagrljaj od strane EU. Kod nas vrijedi pravilo da se čuvaš Američke avijacije, Ruske okupacije i Bosanske administracije. Za ovaj treći razlog odnosno Bosansku administraciju potrebna nam je pomoć i recepti od EU.

Veliki ste poznavalac energetike, zato još par pitanja na tu temu. Solarne elektrane i vjetroparkovi su veliki magnet za strane investitori u BiH, kako vi sa svojim iskustvom, gledate na tu mogućnost investiranja?

- Bosna i Hercegovina raspolaže sa značajnim neiskorištenim kapacitetima obnovljive energije voda, vjetar i sunce. Postoje značajne mogućnosti investiranja u solarne elektrane i vjetroparkove jer ove investicije mogu biti veoma privlačne zbog klimatskih uslova (visoka insolacija i dobre brzine vjetrova), ali i potrebe za prelaskom na obnovljive izvore (klimatske promjene, zaštita okoliša i ekonomska isplativost zbog raznih poticaja). Ovo sve predstavlja povoljan ambijent za investiranje u solarne elektrane i vjeroelektrane, tako da je evidentan pozitivan trend rasta izgradnje ovih obnovljivih izvora. Ubrzano se grade novi vjetroparkovi i veći kapaciteti fotonaponskih solarnih elektrana. Određen impuls investicijama u ove objekte je dao značajan rast cijena energije u posljednje 3 godine, te u svakom slučaju pri donošenju odluka oko investiranja, treba uzeti u obzir rizike usljed promjene cijena energije.

Znači sunca i vjetra je više nego dovoljno, što nedostaje?

- Privatne inicijative u izgradnju obnovljivih izvora su dobile značajan zamah, tako da očekujem u naredne 3-4 godine preko 1500 MW novih solarnih elektrana i preko 700 MW novih vjetroelektrana, što će dati očekivanu proizvodnju od 4 TWh. Ovo predstavlja skoro jednu četvrtinu sadašnje ukupne proizvodnje, odnosno više od jedne trećine sadašnje potrošnje. Najveći problem ove nove obnovljive energije će predstavljati balansiranje ali i kapacitiranost prenosnih i distributivnih mreža da prihvate ovu energiju. Nedostaje sinhroniziran razvoj prenosne i distributivne mreže za priključak novih objekata pa i poneki visokonaponski interkonektivni dalekovod. 

Koji su glavni investitori, iz kojih zemalja dolaze?

- Najveći investitori u energetici su kompanije iz Kine, zatim Austrijski Kelag i Winer energy, investitori iz Turske, određeni EU fondovi iz Belgije. U finansiranju objekata potencijalno se pojavljuje i Katar. Od domaćih kompanija to su: FEAL Široki Brijeg, Tibra Pacifik, HIFA Oil.

Kako je sa infrastruktorom koja treba da podrži taj razmah?

- Moje razočarenje su javne elektroprivredne kompanije koje da gotovo nisu ništa izgradile od proizvodnih objekata u prethodnih 30 godina. Ne amnestiram od odgovornosti rukovodstva javnih kompanija, ali mislim da vlade za to snose najveću odgovornost, jer su ugušile razvoj energetike, posebno u javnim preduzećima.

Svijetla tačka su privatne inicijative, ali morate znati da će njihova cijena energije biti tržišna. Iskorištenost svih potencijala je niska tako da se vjetar i sunce koriste cca 10 %, male hidroelektrane 15 % i velike hidroelektrane 40%. Prostora ima dovoljno a ono što ohrabruje je eksponencijalni rast u sektoru vjetra i sunca i to je i šansa za značajniji nastup EU fondova i poticaja za Bosnu i Hercegovinu. Regije poput Hercegovine, livanjsko područje i sjeveroistok zemlje nude značajan vjetroenergetski potencijal.

Vjetra i sunca je više nego dovoljno, što nedostaje?

- Bosna i Hercegovina ima visoku insolaciju, odnosno dobar solarni potencijal zbog visoke količine sunčeve svjetlosti tokom godine, posebno u području Hercegovine. Sve ovo nudi mogućnost izgradnje velikog broja objekata varijabilne obnovljive energije. S druge strane pitanje je koliko treba novih proizvodnih objekata. Polazeći od toga da je potrebno dekarbonizirati preko 2.000 MW u termoelktranama i da će u naredne 3- 4 godine biti izgrađeno preko 2.000 MW obnovljivih izvora, onda je potrebno izgraditi dodatno, preko 4.000 MW obnovljivih varijabilnih izvora energije. Znači vjetro i solarnog potencijala ima dovoljno, potrebna je nova prenosna i distributivna infrastruktura, te kako ovu varijabilnu energiju izbalansirati, što znači da već sada treba razmišljati o skladištenju energije. 12. Proizvodni kapaciteti u Bosni i Hercegovini su termoelektrane na ugalj 2300 MW, hidroelektrane 2100 MW, vjetroelektrane 150 MW i fotovoltička solarna proizvodnja 300 MW.

To je ljepši dio priče – ogroman potencial u zelenoj energiji, a šta je sa termoelektranama?

- Najteža zadaća koju Bosna i Hercegovina mora riješiti u tranziciji je gašenje termoelektrana i svođenje emisije CO2 na 0% u 2050 godini. Nije energetska tranzicija samo pitanje vezano za proizvodne objekte na fosilna goriva, već i korištenje fosilnih goriva, naprimjer u sektorima transporta, grijanja i hlađenja. Udio električne energije u ukupnom bilansu energetskih potreba se očekuje da se udupla do 2050. Morat će se posegnuti za zamjenskim kapacitetima, reverzibilne i akumulacione hidroelektrane ili zeleni vodonik ili ostali kapaciteti za skladištenje električne energije. Nažalost za ovo nemamo ni pripremljen plan a kamoli strategiju.

Dok su EU puna usta zelene tranzicije, se BiH svake zime guši u dimu iz individualnih ložišta, termoelektrana i drugih izvora zagađenja. Jasno je da BiH ima prečih i većih problema od zelene tranzicije ali ipak, kada će po vašem mišljenju doći vrijeme za ozbiljan rad na transformaciji izvora energije u pravcu koji bi bar sličio konceptu zelene tranzicije? Da li ima naznaka da će EU tu imati više razumjevanja i podržati taj prelaz?

- Dugo smo slušali različita neispunjena obećanja od strane EU još od početka rata u Bosni i Hercegovini i sada je već vrijeme da interaktivno zajedno krenemo naprijed. Mi smo otvoreni za sve produktivne oblike saradnje. Tokom energetske tranzicije smatram da Bosna i Hercegovina mora da zadrži energetsku nezavisnost, održi pouzdan i siguran rad elektroenergetskog sistema, provede pravednu tranziciju ugljenih regiona i osigura stručne kadrove svih profila i potrebna sredstva za investicije. Bosna i Hercegovina je zemlja u razvoju i nije u mogućnosti finansijski samostalno iznijeti energetsku tranziciju. Bez podrške međunarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, neće biti moguće uspješno uraditi pravednu tranziciju ugljenih regiona.

Bosnu znači tek čeka tranzicija energetskog sektora?

- Da, i to znači pravedno zbrinjavanje ugroženih kategorija, tako da proces energetske tranzicije ima minimalne negativne posljedice po ekonomiju i društvo. EU je iskazala spremnost da finansijski i tehnički podrži politiku dekarbonizacije Zapadnog Balkana odnosno Bosne i Hercegovine i to kroz “Zeleni plan Evropske unije za Zapadni Balkan”, koji je podržan od strane predstavanika Zapadnog Balkana 2020. godine, kroz Sofijsku deklaraciju. Prošle godine EU je donijela “Plan rasta za Zapadni Balkan”, vrijedan 6 milijardi EUR, po principu ko usvoji reforme dobija novac. Ova podrška je ključna za uspješnu tranziciju energetskog sektora u BiH i može pomoći u prevazilaženju izazova u izgradnji obnovljivih izvora energije i unaprjeđenju energijske efikasnosti.

Bosna i Hercegovina ima i svoje obaveze jel tako?

- Da, ona je preuzela određene obaveze odnosno mora što prije uspostaviti: organizovano tržište električne energije i gasa, sistem za trgovinu emisijama i sistem garancija o porijeklu energije iz obnovljivih izvora, ali i funkcionalno razdvojiti energetske kompanije te urediti područje kvaliteta nafte i naftnih derivata.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.